Poznata izreka: „Ako nemaju kruha, neka jedu kolače!“ (qu’ils mangent de la brioche) pripisuje se anegdotalno Mariji Antoaneti, posljednjoj i najomraženijoj francuskoj kraljici, supruzi Luja XVI. Ovakva je izjava upućena sirotinjskim masama, naravno, bila uvredljiva jer su kolači bili luksuz i rijetki su ih si mogli priuštiti, i to iznimno na blagdane.
No da je danas, kada se keksi i kolači nude na svakom koraku, u uporabi ta izreka, pitanje bi glasilo: čije kolače, a najočekivaniji odgovor mogao bi glasiti: kolače Dragice Lukin iz Ville Soši u Umagu! Jer naša vedra sugovornica, slastičarka iz Umaga, najnagrađivanija je hrvatska slastičarka, prava ikona konditorske proizvodnje, što potvrđuju postignuti uspjesi i reputacija koju uživa u domovini, kao i na svjetskoj razini.
Ono što Dragicu izdvaja od ostalih vrhunskih slastičara je njezino bogato iskustvo, njezinih više od četiri desetljeća u tvorbi maštovitih delicija, primjena starih receptura uporabom lokalnih, domaćih namirnicama, kojima dodaje, ono što je najpoželjniji sastojak svih kolača, obilnu ljubav.
Danas je u gastronomiji prisutan trend eksperimentiranja ili uparivanja raznih namirnica za spravljanje jela koja potom izgledom podsjećaju na umjetnička djela, pa tako i slastice u modernim oblikovnim formama podsjećaju na izložbene minijature na tanjurima, s dekorativnim dodacima. No, Dragica Lukin ostala je pobornica izrade tradicionalnih kolača, ne samo zavičajnih već i najpoznatijih međunarodnih, u Villi Soši nudi asortiman od 70 vrsta. To su kolači i keksi koji nas mirisima i okusima, svojim laganim teksturama spravljenim od domaćih sirovina, povezuju s vremenom u kojem su nastali dok nije bilo u primjeni umjetnih pripravka i sladila kao danas, onih praškastih u vrećicama što surogatima imitiraju izvornost. U vitrinama Ville Soši slatka čarolija pretvorena je u izložbu kolača, slastičarska remek-djela i teško je umiriti strast koju izazivaju svi ti ukusni poljupčići u nama. Na mig domaćice Lukin za stol stiže torta Istriana, nastala prema njezinu originalnom receptu. Glavni su sastojci bjelanjak, čokolada, orasi, bademi, lješnjaci i vanilija. Torta je u više navrata nagrađivana i osvojila je niz vrijednih priznanja.
- Istra je jedinstvena, prepoznata je po svojoj zdravoj, tradicionalnoj kuhinji. No, nije se baš mogla istaknuti nekom autentičnom tortom, kao iznimnim desertom, pa sam izmaštala istarske kažunčiće i tortu Istrianu da bismo zaokružili čarobnu istarsku priču i podigli kvalitetu kulinarstva na zavidan nivo, promovirajući te slastice na svim svojim putovanjima svijetom kao istarske delicije, zanosno će Lukin, koja energično gestikulira rukama svim srcem predana temi razgovora.
Uz božanstvene zalogaje razvezujemo priču o povezanosti slastica i godišnjih doba. Naravno da su svi kolači jednako dobri i ukusni te dostupni u svako godišnje doba, a da i ne spominjemo torte iz Ville Soši, energetske bombe što poput rapsodije okusa djeluju na kušača. Međutim, naš razgovor o svim delicijama iz ove male umaške tvornice slatkih čarolija morali bismo objavljivati u nastavcima, stoga ciljamo na jednu temu. Kolače u korizmeno vrijeme.
Sunčan je dan, ptice sretno cvrkuću na obližnjem stablu divovske magnolije uz slastičarnicu smještenu na umaškoj tržnici, što nam dodatno uljepšava idiličnu kulisu u slastičarnici uz nezaboravne zalogaje torte Istriane na stolu. Postoje li zapravo tipični korizmeni kolači u vrijeme dok se kršćanskom svijetu preporuča post, a i nutricionisti savjetuju u to prijelazno doba godine oskudniju prehranu i pročišćavanje organizma pred Uskrs nakon teških i kaloričnih zimskih jela.
- Svako godišnje doba ima neka karakteristična jela pa to vrijedi i za deserte ili slastice, pojašnjava sugovornica. Time nam daje do znanja koliko su povezani običaji i prehrana, kao i podneblje. Svjetska majstorica kao iz rukava vadi prijedloge.
- Gratinirane palačinke s posnim sirom, to bi bilo dobro i kao toplo predjelo ili kao jelo s minimum šećera. Izuzetno je brza priprema, otprilike 20 minuta, kaže.
Izdvaja potom i laganu voćnu tortu s jabukama koju je radila i za Novaka Đokovića, uz ostale slastice.
- S obzirom da mi u Istri imamo jabuka, podsjetila bih da se češće okrenemo izradi zdravih kolača od jabuka, a kao treći prijedlog nudim jednu posnu tortu bez jaja, maslaca i mlijeka. Nju sam pripremala za Đokovića s obzirom da on mora strogo paziti na svoju prehranu, naročito pred mečeve, nanizala je ekspres korisna i slatka iznenađenja vrsna slastičarka.
Spomenuvši Đokovića dotakli smo se imena mnogih slavnih za koje je kuhala kao kuharica i slastičarka te ih upoznala i privatno na svojim putovanjima. Našlo se tu i nekoliko predsjednika država, ali prvi među njima za kojeg je pekla kolače, tj. bila u timu kao mlada slastičarka, bio je predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Obožavao je zagorske štrukle, naravno, ali prisjeća se da je imao i svoj slastan „Titov kolač“ koji su hvalili i obožavali brojni sladokusci, pa tako doznajemo da se i taj kolač može naručiti u ovoj svjetskoj slastičarnici.
Potrajala bi priča o poznatima, ali Lukin, iako u mirovini, očito spada u grupu onih koji nikada ne miruju. U žurbi je, sprema se u Opatiju na Fakultet. Ostavljamo niz nedovršenih, zanimljivih tema za skori susret, a čitateljima Glasa Istre do tada predlaže tri korizmena recepta.
- Volim svoje iskustvo, znanje i ljubav prema ovom pozivu podijeliti s drugima, osobito mladima jer bih htjela da shvate koliko je ovo zaista kreativan i slatki posao. Na svojim putovanjima uvijek promoviram ljepote i sva običajna te kulturna bogatstva naše zemlje i time zapravo obavljam misiju čuvarice i promicateljice naše svekolike baštine, prezentirajući Hrvatsku kao najprivlačniju destinaciju sa svim svojim atributima, s osmijehom završava razgovor prava ambasadorica hrvatskog slastičarstva.
Dragica Lukin, najpoznatije ime hrvatskog slastičarstva, počela se baviti gastronomijom od svoje 14 godine. Prvi obrt otvara 1978. godine, a u Umagu je od 1993. kad postepeno počinje osvajati hrvatsku konditorsku scenu. Članica je Hrvatske kulinarske akademije, predsjednica Hrvatskog saveza slastičara i članica Svjetskog udruženja kuharskih saveza (WACS). Vodi brojne radionice slastičarstva, a educira i studente na Fakultetu za turistički menadžment u Opatiji. Česta je gošća u brojnim TV emisijama o kulinarstvu i začetnica niza domaćih i međunarodnih natjecanja.
Osvojila je više od tisuću nagrada i priznanja, sve do olimpijske medalje. Jedno od dražih priznanja joj je akademska lenta Hrvatskog kuharskog saveza i zlatno srce Sacen koje dodjeljuje Međunarodna turistička patrola Međunarodnog centra za razvoj turizma i ugostiteljstva. U nepreglednoj zbirci povelja i priznanja, prije koju godinu dobila je i najistaknutiju među nagradama – titulu Internacionalni vitez kulinarstva jugoistočne Europe i Mediterana. Njezini su recepti objavljeni u nekoliko međunarodnih kuharica. Ostvarila je i neke rekorde, od kojih ističe onaj za najveću kroštulu, koja je sa svoja 24 metra 2013. ušla u Guinnessovu knjigu rekorda, dok je njezin recept za istarsku kroštolu uvršten u rusku zlatnu kuharicu slastica, kolokvijalno zvanu bibliju delicija. Vlasnica je najpoznatije umaške slastičarnice Villa Soši, koju vodi njezin sin Igor s članovima svoje obitelji.
Smjesa:
Nadjev od sira:
Preljev - masa za gratiniranje:
Postupak:
Umiješati jaja s mlijekom i mineralnom vodom, dodavati lagano ostale sastojke i miješati u glatku masu. Ako masa ima malo grudica, treba je procijediti. Peći palačinke u željenoj veličini. Na drugoj strani ulupiti jaja i šećer, sir i ostale sastojke lagano rukama sjediniti, i u sve to lagano dodavati jaja te miješati rukom. Pripremiti posudu za palačinke, podmazati lagano s maslacem, puniti palačinke, slagati u posudu. Staviti u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva desetak minuta, preliti s preljevom i peći još pet minuta. Možemo posuti šećerom u prahu.
Smjesa:
Čoko krema:
Način rada:
Sve sastojke za tijesto lagano spojimo, umiješamo u glatku masu. Stavimo u dvije forme i pečemo 25 minuta na temperaturi od 200 stupnjeva.
Krema:
Kokos mlijeko zakuhamo, dodamo kakao i šećer prethodno umiješano sa škrobnim brašnom, kuhamo kao puding, ohladimo na sobnoj temperaturi. Umiješamo kokos maslac i lješnjak.
Istučemo kremu i punimo slijedom: kora, krema, kora krema.
Biskvitno tijesto:
Jabuke:
Izrada kreme:
Biskvit:
Šećer i jaja istući, na to dodati ulje, mlijeko i suhe tvari, lagano umiješati i istresti u okruglu formu promjera 32 cm. Peći 30 min na temperaturi od 180 stupnjeva.
Priprema jabuka:
Šećer lagano karamelizirati, na to dodati jabuke na sredini izdubljene, oguljene i isječene u obliku koluta te debljine otprilike 3 mm. Dodati 0,5 dl vode i limunov sok, zatim pustiti 5-7 min bez miješanja. Pustiti sve da se ohladi na sobnu temperaturu.
Izrada kreme:
Zakuhati 4 dl mlijeka sa 100 g šećera, a u posebnu zdjelu staviti preostalo mlijeko, brašno, vanilin šećer, jaja te sve lagano umiješati u kipuće mlijeko. Kuhati 3-5min uz miješanje. Ohladiti kremu na sobnu temperaturu. U ohlađenu kremu dodati istučeno vrhnje te lagano izmiješati.
Dovršetak:
Slažemo biskvitno tijesto, na to kremu na koju stavljamo jabuke.