ZAGREB
Predstavljen projekt "Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022" za Venecijanski bijenale
(Hina/EPA)
Projekt "Bez naziva (Hrvatski paviljon) 2022" Tome Savić-Gecana predstavljat će Hrvatsku na 59. bijenalu u Veneciji, ali ne na samo jednoj lokaciji kako je uobičajeno, nego u nizu prostora te prestižne međunarodne izložbe vizualnih umjetnosti, najavljeno je u ponedjeljak.
Hrvatski paviljon, koji neće biti paviljon u doslovnom smislu te riječi, otvara se 22. travnja, a na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu kulture i medija, predstavljen je kao projekt kakvoga publika dosad nije imala priliku vidjeti.
"Tomo Savić Gecan je u suradnji s kustosicom Elenom Filipovic predložio projekt koji je po mnogočemu poseban, inovativan, moćan i na tragičan način savršeno pogađa trenutak u kojem živimo. Kada se prijavio na Javni poziv Ministarstva vjerojatno nije mogao ni misliti koliko će se novih kriza otvoriti", rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Ocijenila je kako se tim projektom otvara prostor interdisciplinarnog promišljanja umjetnosti u punom smislu, izrazivši nadu da će im očekivanja biti ispunjena i da će projekt ostaviti trag.
"U vremenima covida i strašne krize koja se događa u Ukrajini i Europi upravo umjetnost i naše sudjelovanje na ovakvim velikim izložbama mora biti još jedna mogućnost da progovorimo o vrijednostima, vremenu u kojem živimo, ulozi svakog pojedinca i mogućnosti da radimo neke promjene", istaknula je.
"U tom smislu ovaj projekt je posebno dobro odabran i po svom produkcijsko-sadržajnom aspektu na način da odustaje od tradicionalnih pristupa izlaganju na Venecijanskom bijenalu do samog sadržaja koji je Gecana inspirirao, a to je tema vijesti, svojevrsnog košmara u kojem živimo i nemogućnosti razaznavanja istine od neisitne", dodala je.
Hrvatska će biti posvuda po Veneciji
Kustosica Hrvatskog paviljona Elena Filipovic kaže kako projekt poput ovogodišnjega publika još nije vidjela, a može se reći da će njime Hrvatska biti prisutna posvuda u Veneciji, što smatra osobito relevantnim "kada je rat pred vratima i kada se pitamo kako nas se kontrolira kroz vijesti i tehnologiju koja nas informira, ali i laže".
Objasnila je kako pet performera svako jutro tijekom sedam mjeseci dobivati upute kamo i kada da idu, kako da se kreću i koliko dugo da izvode performans, što će obuhvatiti ostale nacionalne paviljone, koji su već odlično prihvatili ideju. Upute daje umjetna inteligencija koja analizira informacije dobivene iz glavnih vijesti objavljenih u nasumce odabranim medijima.
"To je metafora za suvremeni trenutak u kojemu ljude sve više kontrolira tehnologija i umjetna inteligencija, kroz Facebook, Instagram, Google, Uber, koja prati, nadgleda i kapitalizira naše privatne podatke. Tomo Savić-Gecan ukazuje na taj fenomen u svom projektu o dobu dezinformacije i eri post-istine jednom od najrelevantijih i najaktualnijih za koje znam", ustvrdila je.
Elena Filipovic ravnateljica je Kunsthalle Basel u sklopu kojega je priredila više od 50 izložbi, tekstovi su joj objavljivani u nizu časopisa o umjetnosti i katalozima, a uredila je i niz antologija o povijesti izložbi.
Iza projekta stoji složena i autentična tehnologija
Voditelj tehničke produkcije projekta Tomislav Pokrajčić rekao je da iza projekta stoji složena tehnologija, a u radu im je bilo važno da bude što jednostavniji i da sve bude autentično.
"Proizveli smo stroj koji svaki dan ujutro proizvodi program za grupu performera koji ga u ostatku dana izvršavaju, ali na ljudski način i u skladu s vlastitim razmišljanjima i osjećajima", dodao je.
Projekt se može pronaći na službenoj stranici Hrvatskog paviljona ili posjetiti njegovu lokaciju u Via Garibaldi 1513 u Castellu.
Tomo Savić-Gecan (Zagreb, 1967.), jedan je od najradikalnijih i najznačajnijih umjetnika svoje generacije, rad mu se nastavlja na neoavangardne i konceptualne umjetničke prakse, a stvorio je opus namjerno neupadljivih umjetničkih djela koja negiraju prvenstvo vizualnoga i dovode u pitanje brojne konvencije u izlaganju umjetnosti.
Ne daje izjave o svome radu no, kako je rekao na konferenciji za novinare, svaka je interpretacija dobrodošla.
Živi i radi u Amsterdamu, imao je niz izložbi, među kojima samostalne u Parizu, Bergenu i Zagrebu, skupne u Kasselu, Baselu, New Yorku, Amsterdamu, a sudjelovao je i na Ženevskom bijenalu, Bijenalu u Taipeiju, Venecijanskom bijenalu, Manifestu u Ljubljani.
Njegov je projekt odabran između njih 20 pristiglih na natječaj jer je najbolje odgovorio na zadanu temu Bijenala umjetničke direktorice Cecilije Alemani o svijetu razapetom između optimizma vezanog uz tehnološka dostignuća i straha vezanog uz moguću dominaciju umjetnike inteligencije, a što se još više istaknulo tijekom pandemije.
Ovogodišnji Bijenale predstavit će od 23. travnja do 27. studenog više od 200 umjetnika iz 58 zemalja, a zbog pandemije je bio odgođen za godinu dana, što se u 127 dugoj povijesti Bijenala dogodilo samo tijekom dvaju svjetskih ratova.
Hrvatski nastup organizira KONTEJNER - biro suvremene umjetničke prakse koji se bavi kustoskim radom, produkcijom umjetničkih radova, organizacijom umjetničkih festivala, edukacijom i teorijom. Dosad su u Hrvatskoj i diljem svijeta kustoski osmislili i organizirali preko 120 projekata.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
