sveučilišna knjižnica u puli
Znanstveni skup u povodu 70. rođendana Valnee Delbianco: Kolege i prijatelji o raznim temama
(Snimio Duško Marušić Čiči / Glas Istre)
Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli priredio je znanstveni kolokvij u povodu 70. rođendana prof. dr. sc. Valnee Delbianco, ugledne hrvatske znanstvenice i dugogodišnje sveučilišne profesorice s ovoga Fakulteta.
Kolokvij je upriličen u Sveučilišnoj knjižnici tijekom cijelog petka ujutro, gdje su svoja izlaganja imali ugledni znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva, s temama kako o Valnei Delbianco, tako i o širim problematikama kultura u doticaju i o temama kojima se Delbianco bavila.
Tijekom svojega znanstvenog djelovanja prof. dr. sc. Valnea Delbianco napisala je niz iznimnih filoloških radova iz povijesti književnosti, kroatistike te komparatistike. Sudjelovala je u raznim znanstvenim projektima, izlagala na brojnim konferencijama u zemlji i inozemstvu.
Nakon pozdravnih riječi Ivana Kraljevića u ime domaćina, Sveučilišne knjižnice, doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar iz Organizacijskog odbora kolokvija te izv. prof. dr. sc. Line Pliško, dekanice Filozofskog fakulteta o velikoj ulozi Valnee Delbianco u radu ove visokoškolske ustanove te općenito vezano za kulture u doticaju, krenuo je radni dio sekcije.
Prva je izlagala prof. dr. sc. Sanja Roić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je često surađivala sa slavljenicom, a govorila je o temi koja, kako je i sama rekla, na najbolji mogući način sažima i prikazuje to multikulturalno ozračje Istre, odnosno o Tomizzinoj knjizi "Bolji život/La miglior vita", što je definirala kao klasik multikulturne Istre.
- "Svoj glas sam posudio mjesnom crkvenjaku koji pripovijeda i istodobno pjeva 'djela' jedne zajednice u tri stotine godina njezina života", zapisao je autor prije izlaska knjige iz tiska (Tomizza, 1977.). Iste je godine za taj roman dobio najprestižniju talijansku književnu nagradu, Premio Strega. U nas je do tada, nepravedno, bio prešućen, no odlukom Milana Rakovca i Čakavskog sabora taj je zaborav prestao. Knjiga "Bolji život" u prijevodu Rakovca i Mate Marasa, objavljena 1980. u renomiranoj ediciji Istra kroz stoljeća pretvorila je zaborav u otkriće, jer je Tomizza time postao dio našeg hrvatskog, istarskog svijeta. Otada smo, sve do danas, u dijalogu s njegovim književnim i intelektualnim opusom. Poslužit ću se ovdje i citatom Itala Calvina "klasik je ono što nikada ne prestaje govoriti ono što ima za reći", navela je Roić.
Posebno se osvrnula na činjenicu da taj roman pripada i hrvatskoj i talijanskoj književnosti, ističući prijedlog pulskog znanstvenika i metodičara Marka Ljubešića da se taj roman uvrsti u nastavu istarske zavičajne književnosti jer u korelacijskom međupredmetnom sustavu obuhvaća hrvatski i talijanski jezik, povijest, zemljopis, etiku i sociologiju, a kako je naglasila "dodala bih i etnologiju i antropologiju".
Prof. dr. sc. Maria Rita Leto iz Università degli Studi "Gabriele d'Annunzio" Chieti-Pescara imala je za temu "Pisma Artura Cronije Giovanniju Maveru".
- Bogata arhiva Giovannija Mavera, koju je Rimska nacionalna knjižnica nabavila 2002. zajedno s onom Ettorea Lo Gatta čuva, osim raznih bilježnica, oko dvije tisuće pisama najvažnijih imena talijanske i europske slavistike. Među tim pismima nalazimo i ona Artura Cronije, koji je s Maverom diplomirao 1921. u Padovi. S Cronijine razglednice i pisma Maveru datiraju od 1925. do 1961. i pokrivaju razdoblje koje se poklapa s rađanjem i afirmacijom slavistike kao autonomne discipline u Italiji, čiji su baš njih dvojica glavni arhitekti, zajedno s Ettoreom Lo Gattom i Enricom Damianijem, navela je, a dobro su poznate studije te knjiga Valnee Delbianco upravo o Croniji.
Prof. dr. sc. Ružica Pšihistal s Filozofskog fakulteta u Osijeku imala je rad naslovljen "Čistoća – herojska vrlina biblijskih žena" gdje navodi da u znanstvenome radu "Biblijske žene u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka i renesanse" (2006.) Valnea Delbianco analizirala tu temu u književnopovijesnom i širem kulturnom kontekstu usredotočujući se na pitanja izbora biblijskih žena (novozavjetnih i starozavjetnih) i ranokršćanskih svetica kao književnih junakinja i odnosa prema ženama u razmatranome razdoblju.
Potom su prof. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko i doc. dr. sc. Danijela Doblanović Šuran s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli imale su rad "Praznovjerje, čaranje, suđenje – pojedini istarski ranonovovjekovni primjeri", gdje ističu da su se nekada mnoge stvari, pojave, bolesti i zablude objašnjavale kao rezultat bacanja čini, odnosno čaranja.
Doc. dr. sc. Boris Koroman (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) predstavio se radom "Utemeljivanje nacionalnog mitotvornog repertoara u povijesnim romanima Augusta Šenoe", gdje pristupa interpretacijama najznačajnijih povijesnih romana ovoga autora.
Dr. sc. Mislav Benić, viši znanstveni suradnik Institut za hrvatski jezik i izv. dr. sc. Violeta Moretti (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) predstavili su "Cur non reputem aestimandam iure Philippam: o prevođenju Lazeine safičke ode Boissardu" gdje navode da "Safička oda upućena antikvaru J. J. Boissardu (Ad I. I. Boissardum Philippa Lazaea) jedno je od rijetkih sačuvanih pjesničkih djela ranonovovjekovne latinske pjesnikinje Philippe Lazee. Njezin prijevod na hrvatski jezik napravio je Sinan Gudžević, a objavljen je u znanstvenome članku Valnee Delbianco "Ilirska Sapfo – Philippa Lazea (1546. – 1576.)" u Književnoj smotri – Časopisu za svjetsku književnost 2012.
Doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) imala je rad "Na raskrižju putova: O Petrarkinu Uspinjanju na Mont Ventoux", što je prvo pismo IV. knjige Petrarkinih "Prijateljskih pisama", danas definiranom filozofskom minijaturom. Izv. prof. dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović i prof. dr. sc. Blaženka Martinović, također s Filozofskog fakulteta u radu "Jezikom i stilom kroza znanstveni tekst" osvrću se na sintaksu jezičnoga izraza prof. dr. sc. Valnee Delbianco navodeći da je raspon znanstvenih interesa Valnee Delbianco širok i obuhvaća filološke radove iz povijesti književnosti, kroatistike te komparatistike.
Doc. dr. sc. Tanja Habrle (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) imala je za temu "Prisutnost i objavljivanje književnica u časopisu Varietas", gdje istražuje prisutnost i ulogu književnica u ilustriranom časopisu Varietas, koji je izlazio u Milanu od 1904. do 1940. godine, a doc. dr. sc. Matija Jelača s istoga fakulteta u radu "Između dviju kultura" navodi da je "britanski znanstvenik i romanopisac C. P. Snow u svom čuvenom predavanju 'Dvije kulture' održanom 1959. problematizirao rastući rascjep tadašnjeg intelektualnog života na dva pola: humanističko-literarni s jedne strane i prirodoznanstveni s druge".
Prof. dr. sc. Lina Pliško i dr. sc. Samanta Milotić Bančić. v. asist. (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) govorile su o tome "Kako 'kantâ' more Elis Lovrić, s posebnim osvrtom na prevođenje na brazilski portugalski i japanski njezina djela, a doc. dr. sc. Vlatka Štimac Ljubas, leksikografkinja s Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", koja je godina unazad predavala i na pulskom fakultetu, imala je rad naslovljen "Etimološka odrednica kao jezična komponenta u (e-)leksikografskim izdanjima (na primjeru talijanskih posuđenica)".
Doc. dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta (Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli) u izlaganju "Srdela na barci" osvrnula se na talijanizme i mletacizme iz semantičkoga polja jela i pića, s posebnim naglaskom na one specifične za primorske krajeve. rad prof. dr. sc. Stipe Botice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu imao je naslov "Kačić i talijanska kultura". I autori koji nisu mogli prisustvovati poslat će svoje radove, za jedan budući zbornik.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
