GALERIJA FONTICUS GROŽNJAN

Izlažu Marija Lopac, Branka Riđički i Samir Cerić Kovačević: Uslojene impresije i sedimenti memorije uz dekonstrukciju stvarnosti

Umjetnica Marija Lopac iz Zagreba se kroz prezentirani projekt "Uslojene impresije" igra propitivanjem različitosti * Branka Riđički u svojem se radu bavi sjecištem pojmova prostora, vremena, povijesti, književnosti i arhitekture * Zaljubljenik u fotografiju Samir Cerić Kovačević zadao si je zadatak svakodnevnog fotografiranja tijekom jedne godine

| Autor: Luka JELAVIĆ
Eugen Borkovsky, Marija Lopac, Branka Riđički i Samir Cerić Kovačević na predstavljanju novih projekata

Eugen Borkovsky, Marija Lopac, Branka Riđički i Samir Cerić Kovačević na predstavljanju novih projekata


Nastavljajući svoju plodnu izlagačku djelatnost, Gradska galerija Fonticus u Gradu umjetnika predstavila je tri nova samostalna likovna projekta troje autora različitih stilova iskazivanja i tematiziranja.

Umjetnica Marija Lopac iz Zagreba se kroz prezentirani projekt "Uslojene impresije" igra propitivanjem različitosti, što se očituje načinom izvedbe i motivima koje predstavlja. Projekt iskoračuje prema drugačijim vizualizacijama okruženja, kroz svojevrsnu sintezu heterogenih pristupa oblikovanju, što se ogleda kroz većinu radova ovog niza. Svi su radovi na papirnatim podlogama, a odvažnost oblikovanja očituje se kombinacijama tehnologija i raznorodnim načinima iskaza (otiskivanje, crtež, slikarstvo, kolaž, modificirani batik…). Matrice su izvedene drvorezom ili linorezom.

slike

Jedan od izloženih radova Marije Lopac

- Autorica nudi doživljaj, a tek sekundarno iščitavanje prepoznatljivih oblika. Zamućene scene postignute su promišljenim, ali i eksperimentalnim djelovanjem. U područjima ideje pejzaža vide se svojevrsne nakupine mrlja, fleka, biljega manjih oblika. Ritam je postignut mnogim raspoloživim sredstvima - intenzitetima boja, preklapanjima otisaka, raspršivanjem detalja, naglašavanjem teksture i poštovanjem podloge, na način nizanja, opetovanja oblika, grebanja, uslojavanja, zapravo tretmanom podloge na rubu grubosti. Energija je ponuđena hrabrim kolorističkim pasažima koji u kombinaciji s dodatnim elementima iskazuju lirski odaziv. Umjetnica kao da ne propituje situaciju niti vrijeme zapadnih, administrativnih, profiterskih situacija. Prije nudi energetski nabijene evokacije nekih drugih, humanijih, manje rigidnih civilizacija koje su u prisnijem skladu s prirodnim okruženjem. Ovo promišljanje na indirektan način provocira, upozorava, a radovi nude drugačiji pristup prepoznavanju energije, karizme likovnog djela. Raskrižje mističnog i realnog uporište je ovog ciklusa, rekao je kustos izložbe Eugen Borkovsky na predstavljaju novog projekta Marije Lopac, koja je diplomirala na ALU u Zagrebu, nastavnički smjer.

slike

Fotografija Samira Cerića Kovačevića s duplom ekspozicijom

Sudjelovala je na umjetničkim rezidencijama u Vijetnamu, Indiji, Kini, Tajlandu, Islandu, Belgiji i Italiji. Autorica i voditeljica je projekta "Memories" (grupne izložbe hrvatskih umjetnika u Vijetnamu, Japanu i Indiji). Uz autorske umjetničke projekte i umjetničke rezidencije, aktivno sudjeluje na mnogim kolektivnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu.

Branka Riđički se u svojem radu bavi sjecištem pojmova prostora, vremena, povijesti, književnosti i arhitekture. Zanimaju je pitanja vezana uz značenje ikonografije te korištenje teksta i jezika kao dijarističkog i poetskog sredstva. Takvo problematiziranje ojačano je iskustvima tijekom njenog boravka Egiptu, SAD-u, Indiji i drugim zemljama.

Osim u inozemstvu, izlagala je u Zagrebu, Zadru, Splitu i drugim mjestima, a 2007. godine zastupala je Hrvatsku na 10. međunarodnom bijenalu u Kairu. Najzastupljeniji dio njezina opusa je slikarstvo. Živi i radi u Janjoj Gori (Općina Plaški, Karlovačka županija) gdje vodi Art Studio Three Little Birds. U grožnjanskoj galeriji Fonticus predstavila se ciklusom "Sedimentne memorije" u kojemu radovi imaju i ilustracijske karakteristike, ali ih nadjačava postignuta mistična atmosfera.

- Mnogi elementi predstavljeni su slikarski, površina ispunjenih kolorom. Neke objekte autorica ostavlja samo ovlaš ocrtane linijom. Većina elemenata raspoređena je blisko perspektivi, dok neke objekte nalazimo s otklonom, nagnućem ili postavljene sasvim drugačije od većine motiva. Neki stilizirani oblici se ponavljaju. Cijeli kadrovi se mijenjaju koloristički, kao da isti motiv autorica obrađuje u različitim meteorološkim uvjetima. Zamrljana podloga ponegdje asocira zemlju, ponegdje nebo, a ponegdje ideju mora. Iako nenametljivo, na svim radovima zapažamo slovne zapise.slike

Sedimenti memorije u radu Branke Riđički

Autorica otkriva da su zapisi uzeti iz zbirke pjesama 'Sipine kosti' talijanskog nobelovca Montalea iz 1925. godine. Kao što slikarica oblikuje umirene motive na rubu nostalgije, tako je i autor pjesama raspoložen sjetno. Izdvojeni stihovi, zapisima poput grafita, određuju dojam. Umjetnica uspijeva na platnima, slikarski, evocirati neku vrst čežnje ili tjeskobe, poput sadržaja Montaleovih poetskih prikaza. Atmosfere na slikama su umirene, nije zabilježena aktivnost. U svom komentaru autorica napominje kako je polazna točka bila ideja koja se temeljila na iskustvu njenih brojnih preseljenja, pri kojima je često morala ponovno graditi svoju stvarnost od početka. Ovim likovnim zapisima ublažene su granice između vidljivog i doživljenog, prenio je Eugen Borkovsky svoje dojmove o vrijednom projektu umjetnice Branke Riđički.

Još jednom se u Galeriji Fonticus predstavio umjetnički fotograf Samir Cerić Kovačević, rođen u Brtonigli. Njegove fotografije ovom prilikom nisu mogle stati na zidove galerije, jer projekt "Dekonstrukcija stvarnosti u 366 kadrova" donosi jednako toliko fotografija, pa je iskorištena mogućnost prikaza na monitoru računala.

Zaljubljenik u fotografiju Samir Cerić Kovačević zadao si je zadatak svakodnevnog fotografiranja tijekom jedne godine. Iako se autor bavi fotografijom, njegovu profesionalnu djelatnost ovaj zadatak ne pokriva. Naime, on za ovu samozadanu akciju uzima analogni fotografski aparat, oduzimajući sebi mogućnost eventualnog "popravljanja" svemogućim alatima. Pregledavajući ovaj niz, slijedeći rezultate, heterogeni kadrovi svjedoče da se radi o sasvim neobaveznoj, ali kreativnoj aktivnosti.

Događa se ritam ponavljanja radnje koji u rezultatu, bez obzira na ponekad slične motive, svaki put pruža drugačiju energiju.

Rezultati ove cjelogodišnje, svagdašnje djelatnosti, zaista su raznorodni. Očito je da se poneki dan radilo o vremenu koje je umjetnik imao na raspolaganju pa su pojedini kadrovi napravljeni u kućnoj atmosferi. Ponekada se radi o zamjećivanju zanimljivih osoba pa se kroz 366 radova provlače i portreti ili figure. Poneki rad nudi bilješku godišnjih doba i vremenskih datosti. Dio asortimana predstavlja zamjećivanje biljaka, od klica u vodi pa do raskošnih cvjetova. Većina radova prikazuje urbane segmente, zgrade, panorame naselja, krovove, parkove, prolaze, ulice, igrališta, spomenike, industrijska postrojenja, prometnice, grafite… motive s kojima se umjetnik svakodnevno susreće.

- Tijekom realizacije ovog projekta umjetnik povremeno koristi crno–bijeli film, a ponekad kolor. Tijek ove dugotrajne, na neki način performativne akcije, umjetnik povremeno vitalizira duplom ekspozicijom, što znači da je toga dana najmanje dva puta autor bio koncentriran na samu ideju projekta. Obiman niz fotografija nudi i različite kvalitativne dosege. Tako će ova cjelina i svi dijelovi projekta oscilirati u dojmu koji ostavljaju na promatrača. Cjelina je predstavljena kronološkim redom, fotografijama nastalima iz dana u dan. Uz predstavljanje putem projekcije gdje je zastupljeno svih 366 fotografija, izabrana je i kolekcija koju autor povećava, razvija, ispisuje i prezentira u obliku izložbe na zidovima galerije, poručio je Borkovsky na predstavljanju novog projekta Samira Cerića Kovačevića koji se profesionalno fotografijom bavi dugi niz godina.

Kroz fotografiju istražuje različite teme uključujući portrete, dokumentarnu fotografiju, trenutke u svakodnevnici, čovjekovu povezanost s prirodom. Njegov rad propituje granice fotografije kao dokumentarnog istraživanja i osobnog doživljaja, pri čemu se služi prirodnim svjetlom kako bi istražio "nevidljivi" dio identiteta subjekata koje fotografira.

Također radi kao službeni fotograf za brojne artističke manifestacije u domovini i u nekoliko europskih država. Svoje radove predstavio je na više samostalnih i nekoliko selektiranih, grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter