"Mitska bića istarskog poluotoka" privukla su iznimno brojnu publiku u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula danas navečer. Predavanje uvijek vrlo zanimljivog Korada Korlevića otvorilo je Mali festival baštine, što je nova manifestacija Gradske knjižnice i čitaonice Pula, čije se ovogodišnje, nulto izdanje održava od 30. rujna do 4. listopada.

- Mitovi jednoga područja neopisivo su važni, oni stvaraju naciju, a Hrvatska nema te svoje mitove. U Srbiji primjerice to je Kraljević Marko, u Istri imamo Velog Jožu, ima nekih specifičnih u Zagorju, ali ne postoji jedan za cijelu Hrvatsku. Toliko je priča, bića vezano za Istru, koja je tijekom brončanog doba bila slična Korzici. Monkodonja je bio pak ogroman grad dok su se u Egiptu gradile piramide, a mi nemamo tu piramide, o čemu se unazad nekoliko godina voli toliko govoriti, nego nadgrobne humke. Istra ima toliko taloga povijesti, tisuće i tisuće godina taloga, ne samo iz doba Histra, nego i prije Histra, ponekad se držimo mitova koji nisu naši, a imamo toliko toga u povijesti. Zašto uzrečica upala sjekira u med?

Med je nekada bio neprocjenjivo bogatstvo, i ako je sjekira koju bi izvukli iz stabla bila masna od meda, govorilo se da će biti bogatstva. Naši su preci smatrali i ivanjske krjesove iznimno važnim. Nekada je najvažniji ples u godini bio ples zaruka, oko 1. svibnja, a što je značilo i da su preživjeli zimu, kazao je Korlević osvrćući se i na promjene u doba Histra, Liburna, na kaos kroz stoljeća, navodeći da je Istra čudan prostor, izuzetno siromašan vodom.

Također, osvrnuo se na bića iz šume koja izlaze noću, a noć je uvijek bila smatrana opasnom, dok je Valvasorovo djelo "Slava vojvodine Kranjske" definirao poput uvoda u geologiju krasa.

Istaknuo je i važnost priče o Juri Grandu, te činjenicu da se u slavenskoj mitologiji zlo ubija glogovim kolcem.

- Jure Grando, to je velika priča, šteta što to nismo znali iskoristiti, u Kringi su to traljavo napravili. Što se pak tiče istarskih narodnih priča, velika je tu uloga Maje Bošković Stulli, folkloristice koja je sakupila istarske narodne priče, što je iznimno velika stvar. No, Labin i primjerice Višnjan su dva posebna svijeta, kao i Barban i recimo Labin, tako da smo trebali imati ne jednu, nego pet Maja. Velika je uloga i u svemu tome ona Drage Orlića, a potom i Eveline Rudan, koja je napravila izvrstan posao, sakupivši priče baka, teta, susjeda.

Kada je riječ o sukobu dobra i zla, često je to nešto što se ne spominje, nego po tiho. Vrag, Babau, Šigimigi, koliko je toga bilo i za zastrašiti malu djecu, o nekim od tih bića priča se jedan na jedan, a u nekim su zemljama igre skrivača bile neopisivo važne. Laž je u svijetu govora poput nuklearnog oružja. Mitovi jačaju zajednicu, a kod nas nema pohvala, jer je pohvala urok, zato se ne hvali blago, grožđe, i kada se hvali neko dijete, onda je to s negacijom, poput "Vrajže dite, kako je lipo", i zato se kod nas "plače mižeriju", naveo je između ostalog.

Osvrnuo se i na razne lokalitete, na manifestacije, poput primjerice Legendfesta, na Juransku špilju uvijek u magli, na štrige i štrigune koji mogu i znaju sve, a Orko je posebno opasan za Martinje, dok se Šigimije ne slijedi po šumama, a Krsnik je kompliciran sa 7, 17, 27 godina, kada se nešto s njime dešava.

Što se pak tiče veze između astronomije i mitskih bića, navodi da toga baš i nema kod nas, više j to prisutno na Krku.

Korado Korlević jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj u tom području. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1.400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je u i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan.

Uz pedagoški rad, objavio je i brojne znanstvene i znanstveno-popularne radove u zemlji i inozemstvu. Bavi se astronomskom edukacijom, promicanjem astronomije i znanosti, znanstveno-popularnim predavanjima, izradom astronomskih instrumenata, meteorima i meteoritima, razvojem metoda kreativnog mišljenja i njihovom primjenom u edukaciji te projektima zaštite prirode i baštine. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija.

Nazočne je u ime Gradske knjižnice i čitaonice pozdravila koordinatorica za programe Iva Lanča Joldić.

Povezane vijesti

• Novo radno vrijeme knjižnica
• MJESEC HRVATSKE KNJIGE U PULSKOJ GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI: "Baš baština" uz radionice i programe za djecu
• Županijsko natjecanje u čitanju naglas: STAŠA PETKOVIĆ I IVOR MUJEŠIĆ PREDSTAVLJAJU ISTRU U SISKU