Zanimljivo predavanje u sastavu Malog festivala baštine o arheološkim istraživanjima kod Gradske knjižnice u Puli

(Snimio Duško Marušić Čiči / Glas Istre)

U sastavu drugog dana Malog festivala baštine, dr. sc. Alka Starac održala je predavanje naslovljeno "Što su otkrila arheološka istraživanja kod Gradske knjižnice i čitaonice u Puli?" upravo u prostorima knjižnice.

Starac je u svome izlaganju govorila o ovome bogatom arheološkom nalazištu smještenom odmah pored Gradske knjižnice i čitaonice, gdje se oslikava pulska povijest kroz razna razdoblja u dijelu antičkog grada sjeverno od ceste koja je spajala vrata sv. Ivana s forumom. Površina od četiri tisuće četvornih metara nastala je 1873. godine kao unutrašnje dvorište pješadijsko-artiljerijske kasarne, a kopalo se u dubinu osam metara. Za 38 radnih mjeseci, od ožujka 2005. do lipnja 2009., iskopana su 43.473 predmeta, koji pripadaju razdoblju dugom tri tisuće godina, od početka željeznog razdoblja histarske kulture pa sve do XX. stoljeća.

Prema nalazima istraživanja, kao i prema drugim saznanjima, tu su obuhvaćeni brojni graditeljski slojevi: histarski, rimski, kasnoantički, srednjovjekovni, novovjekovni, sloj austrougarskog razdoblja i onaj 20. stoljeća.

- Sada je to nalazište zatrpano, ovdje se planirala graditi garaža, no nadam se da će u budućnosti ti vrijedni nalazi biti prezentirani javnosti jer je zbilja nevjerojatno puno toga ovdje pronađeno što zaslužuje da bude predstavljeno. Ovdje smo kroz razne faze istraživanja pronašli zbilja vrlo raznolike i bogate nalaze, kazala je osvrćući se i na važnost rimskog domusa ovdje pronađenog.

(Snimio Duško Marušić Čiči / Glas Istre)

Na tom je mjestu postojala crkva sv. Teodora, zajedno s pripadajućim ženskim benediktinskim samostanom, uz koji se nalazilo i groblje.

Uz ostatke važnih građevina za određena razdoblja, pronađena su i ognjišta, dijelovi keramike, fibule, pršljenovi, žrvanj, pa do reljefno ukrašenih čaša za piće. Također, osvrnula se i na veliku količinu amfora ovdje pronađenih, kao i o različitim žigovima koje nose. One su tu korištene prilikom građevinskih zahvata, za potrebe drenaže i slično.

Što se tiče pak domusa, objasnila je raspored prostorija, mozaičke podove u nekoliko faza, kao i kuriozitet da se vrata od wc-a nisu zatvarala jer u rimskom društvu išlo se tamo - kolektivno. Pored domusa nalazile su se - terme.

U dijelu jedne od prostorija sačuvano je malo kućno svetište s crno-bijelim mozaikom koji sadrži prikaz žrtvenika i stilizirane školjke te natpis "Salus", imena rimske božice zdravlja.

Alka Starac (Gruborović) rođena je u Puli 1966. godine. Diplomirala je arheologiju 1988. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je dobila Rektorovu nagradu. Na istom Sveučilištu brani 1991. magistarski rad: "Stanovništvo antičke Pole u epigrafičkim spomenicima" i 1996. doktorski rad: "Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji". Od 1989. zaposlena je u Arheološkom muzeju Istre u Puli, gdje 2003. postiže zvanje muzejske savjetnice. Autorica je sedam autorskih i četiri uredničke monografije, više od stotinu izvornih znanstvenih radova te niza enciklopedijskih članaka i brojnih stručnih radova.