Lovite li i vi na fermu? Evo nekoliko detalja koji vam mogu pomoći

(Privatna arhiva)

Jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih načina pridnenog obalnog ribolova udicom je ferma. Iako je ova tehnika ponajviše namijenjena ribolovu podlanica i ostale oborite ribe, s njom se može uloviti većina uzobalnih vrsta. Iako su se s vremenom razvili mnogobrojni varijeteti ove ribolovne tehnike obogaćeni nizom poboljšanja, klasične su ferme kod mnogih ribolovaca još uvijek prva i jedina metoda, i to prvenstveno zbog kontakta između ribolovca i ulovljene ribe koji teško da može biti neposredniji. Iako se na prvi pogled može činiti vrlo primitivnom i nezahtjevnom tehnikom, ribolov fermama zahtijeva prilično iskustvo. Osim dobrog poznavanja mikrolokacija, izuzetno je važno uočiti i prepoznati sve one sitne znakove koji nam govore o ribljim aktivnostima s druge strane strune, pri čemu se bez kvalitetne upućenosti u morske mijene, mjesečeve faze i lokalnu vremensku prognozu gotovo i ne isplati odlaziti u ribolov.

Pribor za ovu tehniku je jednostavan.

Ukoliko se lovi iz ruke, sve što je potrebno je motovilo sa stotinjak metara najlonskog monofila promjera ne tanjeg od 0,45, klizna olovnica i kvalitetna udica. Ukoliko se lovi pomoću štapa, tada struna može biti i tanja, no ipak ne ispod 0,35 milimetara.

Poželjno je da štap bude duži, veće akcije, ali ne prekrut. Idealnima su se pokazali carp modeli upravo zbog svoje progresivnosti prilikom zamaranja. Relativna sporost u kontriranju nije prepreka, jer ferme i ne traže trenutnu kontru.

Rola bi trebala imati slobodni hod špule te snažnu i pouzdanu kočnicu. Naime, nakon zabacivanja i zatezanja strune, idealno je aktivirati slobodni hod špule podešen na minimalni otpor, čime se plahim ljuskavkama poput podlanice ostavlja neophodan ‘manevarski prostor’ u kojem riba ješku ispituje, povlači i procjenjuje. S obzirom na veličinu, preporučuju se modeli veličine 40.

Struna bi trebala biti najlonska monofilna, i to prvenstveno zbog činjenice da nakon zabacivanja struna uglavnom liježe na dno. Upredenica u kontaktu s oštrim stijenama, školjkama i obraslim i nazubljenim stablima algi pada na ispitu izdržljivosti.

Idealno bi bilo imati kakav nosač za štapove, poput rod-poda ili tripoda. Budući da se na fermu rijetko lovi samo s jednim priborom, bez adekvatnog nosača neminovno dolazi do oštećenja opreme. Mikroogrebotine nastale spuštanjem štapova na stjenovitu podlogu vrlo brzo prerastaju u oštećenja koja vode lomu štapa. Rola je jednako tako podložna oštećenjima koja otvaraju put soli pogubnoj za metalne dijelove.

Predvez bi trebao biti fluorokarbonski, naravno ukoliko ga uopće ima. Ferme s predvezom se formiraju od osnovne strune promjera 0,35 – 0,60 milimetara na koju se navuče klizna olovnica težine 30 – 100 grama. Slijede zogulin i predvez u pravilu promjera 0,10 milimetara tanji od osnovne, dužine 30 – 80 centimetara (dužina predveza raste sa zatravljenošću dna). Sve završava udicom veličine primjerene očekivanoj lovini.

Drugi tip ferme isključuje predvez. Olovnica je na osnovnoj struni, baš kao i udica. Na taj se način olovnica nalazi tik uz udicu, što uvjetuje prezentaciju ješke isključivo na dnu.