Poznati chef Deni Srdoč, najmlađi hrvatski nositelj Michelinove zvjezdice, održao je u središtu Pazina, na platou ispred Spomen doma, cooking show kojim je pokazao kako racionalno, štedljivo i odgovorno koristiti lokalne i sezonske namirnice

U sklopu projekta "Od piruna do polja: pensaj, poji i ne hitaj", i lijepim spletom okolnosti također u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja, poznati chef Deni Srdoč, najmlađi hrvatski nositelj Michelinove zvjezdice, održao je u središtu grada, na platou ispred Spomen doma, cooking show kojim je pokazao kako racionalno, štedljivo i odgovorno koristiti lokalne i sezonske namirnice. To je i cilj projekta kojega zajedno provode Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), pazinsko komunalno poduzeće Usluga i Grad Pazin.

Žele osvijestiti građane o poraznoj činjenici da se u Hrvatskoj godišnje baca 78 kilograma hrane po stanovniku, a ta bi brojka mogla biti mnogo manja kada bi se namirnice nabavljale i pripremale u planiranoj i primjerenoj količini; kada bi se u pripremanju hrane koristile u mnogo većem postotku svoje mase, računajući i dijelove koji se inače bacaju ne zato jer su nejestivi već zato jer ih nije uobičajeno jesti; kada bi se pojedini dijelovi istih namirnica koristili u više različitih jela. U cijelu ovu priču ide i zbrinjavanje neiskorištenih ili otpadnih dijelova namirnica kao biorazgradivog otpada.

U produkciji AZRRI-ja o ovoj su temi u ranijoj fazi projekta snimljeni i edukativni video-klipovi, a cilj ovog cooking-showa bio je pokazati kako se ta načela mogu primijeniti u praksi. Deniju Srdoču su u pripremi jela pomagali Dario Šumar, Josip Milanović i Aleksandar Belšak, a prije početka kuhanja nazočne su pozdravili direktor AZRRI-ja Igor Merlić te pazinski gradonačelnik Renato Krulčić, koji je poručio da se, nakon što se domaće namirnice lokalnih proizvođača dovedu do stola, s njima treba postupati racionalno, štedljivo i pažljivo, što je i sadržaj ovoga projekta.

Chef Deni Srdoč je za pripremu tri jela odnosno ukupno 160 obroka, koji su besplatno ponuđeni Pazincima baš u vrijeme marende, koristio 10 kilograma mesa istarskog goveda odnosno boškarina i petnaestak kilograma povrća - verzote (kelja), karfiola i krumpira. Mesni sastojci ovih jela potjecali su od goveđeg flama i flanka, inače prilično nepopularnih dijelova jer imaju tanke slojeve mesa razdijeljene žilavom opnom. No, opna se s mesa može oguliti, i tada se dobiju dva prsta debeli steakovi (naravno, ovisno o težini goveda), koji su inače malo žilaviji od drugih dijelova goveđeg mesa pa zato zahtijevaju drukčiju pretpripremu.

Na kraju svega, kad se pojelo i pospremilo, raspitali smo se kod chefa Srdoča koliko je otpada nastalo tijekom ovog projektnog kuhanja, a on nas je izvijestio da se od svih petnaestak kila povrća u otpad baca tek oko pola kile kore od krumpira, a od deset kilograma mesa u otpad ide oko jedan kilogram mesnih žlundri preostao od kuhanja temeljca.

Povezane vijesti

• MESO ISTARSKOG GOVEDA NA KORAK DOBIVANJA EUROPSKE ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI "Očekujemo da će proizvodnja mesa boškarina sada porasti i da će se pojaviti novi mladi uzgajivači i proizvođači"
• KAMPANJA S CILJEM OČUVANJA AUTOHTONIH PASMINA ISTRE: AZRRI nastavlja dostavu mesa boškarina na području cijele Istre
• "BOŠKARIN NA PJATU ISTARSKIH CHEFOVA" Iz AZRRI-ja poručuju "Jedimo kvalitetno i lokalno"