OČUVANJE TRADICIJE
FOTO / 12. Festival istriotskog narječja u Šišanu
Predstavljanjem do sada neobjavljenih pjesama na istriotskom te nagrađivanjem najboljih literarnih i video-uradaka, uz nastup midi pjevača i solista Zajednica Talijana »Pino Budicin« iz Rovinja u Zajednici Talijana u Šišanu održan je bogat program ovogodišnjeg 12. Festivala istriotskog narječja.
- Svi smo jako uzbuđeni jer ovdje je riječ o poslu na kojem radimo već godinu dana i mogu reći da ovaj Festival raste iz godine u godinu. Ovo je jedan od najvećih događaja koji su od velikog značaja za autohtonu talijansku zajednicu Istre.
Ove smo godine zaprimili osam neobjavljenih pjesama koje su otpjevane na istriotskom narječju. Rad na organizaciji ovog Festivala vrlo je kompleksan iz razloga što se svaki zaprimljeni rad mora prevesti na svih pet jezičnih idioma. Moram ovim putem istaknuti kako smo lani dobili priznanje jer su istriotski jezici stavljeni na listu nematerijalne kulturne baštine Hrvatske.
To nam je zahvala za naš trud i rad, a istovremeno velika obveza za rad u budućnosti. Naša je intencija, prvenstveno, baviti se djecom koja pohađaju vrtiće i škole. Zbog toga dobar dio programa Festivala radimo upravo za njih. Zato i izdajemo vježebenice i knjige, a tu su, recimo, i za njih i osmišljene igre. Prva dva dana Festivala bila su jako dobro posjećena.
Prvog dana u sportskoj dvorani škole u Balama šesdesetosmero djece osnovnih škola imalo je prilike prisustvovati prezentaciji knjižice »Pimpa i Pinocchio«, pogledali su prvi animirani film na istrotskom narječu pod nazivom »Bibi i njezin svijet«, a na kraju je u kaštel Bembo u Balama održana predstava »Pimpa i Pinocchio«, čiji su autori Petra Blašković i Šandor Slacki.
U četvrtak smo imali literarnu večer u kojoj smo predstavili zbirku pjesama Marie Sciolis, a prethodno su o zaštiti istriotskog jezika govorili Paolo Demarin i Germano Fioranti. Iste su večer nastupili zborovi iz Šišana, Galižane i Vodnjana.
Na natječaju vezanom za literaturu i video ove su nam godine pristigla 32 rada, a mi ćemo podijeliti nagrade u kategorijama nižih razreda, viših razreda, srednje škole i odrasli.
Riječ je o literanim radovima, prozi i video-uradcima, rekao nam je jedan od organizatora Festivala istriotskog narječja, Claudio Grbac.
Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora. Ti govori čine jezični otok na jugu Istre, a danas su ostali sačuvani samo u šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu, iako su u prošlosti bili rašireniji. Njihovi su govornici u velikoj većini osobe starije životne dobi.
Cilj ovoga festivala je njegovo oživljavanje, predstavljanje široj zajednici, posebice u mjestima gdje se i dalje koristi kod dijela mlađe populacije. Iz tog su razloga kroz godine održane i brojne radionice za djecu. Istriotski se početkom prošloga stoljeća govorio i u Puli, ali ga je ubrzo potisnuo istrovenetski dijalekt.
Danas istriotski se dijalekt sve manje koristi u Fažani, gdje gotovo i da nema više govornika. Istriotski je različit ovisno o mjestima korištenja, tako da istriotski iz Bala nije isti onome iz Galižane.
Iako naizgled te varijante zvuče prilično slično, no za razne pojmove koriste se i različite riječi ili naglasci. Knjiga Drage Orlića »Med i teran«, postala je prije nekoliko godina »Mel e Teran del MediTeran« zahvaljujući prijevodu na istriotski Antonia Giudicija, Šišanca koji se također bavi ovom problematikom pod mentorstvom vrsne prevoditeljice Ljiljane Avirović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
