Od danas do subote u Šišanu se održava 12. Festival istriotskog narječja. Od 9 sati ujutro u Zajednici Talijana održavat će se radionice za djecu, uz predstavljanje knjižice i radne bilježnice o istriotskom te predstave za najmlađe u režiji Petre Bernarde Blašković, gdje ona i glumi uz Šandora Slackog mlađeg.

Predstavljanje knjige

U četvrtak od 19.30 sati u Zajednici Talijana nastupit će zborovi zajednica Talijana iz Vodnjana, Galižane i Šišana, a nešto više o istriotskom reći će Paolo Demarin i Germano Fioranti, uz predstavljanje knjige Marie Sciolis na rovinjskoj inačici istriotskog. U petak, također u 19.30 sati uslijedit će predstavljanje do sada neobjavljenih pjesama na istriotskom te nagrađivanje najboljih literarnih i video-uradaka, uz nastup midi pjevača i solista Zajednica Talijana iz Rovinja. Nakon toga, nastupaju "El Gato e le Volpi".

Defile folklornih skupina zajednice Talijana iz Vodnjana, Galižane, Šišana, Bala i Rovinja uz limenu glazbu je u subotu od 18 sati, nakon čega će nastupiti dramske skupine uz glazbeni program i gastronomsku ponudu.

Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora. Ti govori čine jezični otok na jugu Istre, a dan-danas su ostali sačuvani samo u šest mjesta: Rovinju, Vodnjanu, Balama, Fažani, Galižani i Šišanu, iako su u prošlosti bili rašireniji. Njihovi su govornici u velikoj većini osobe starije životne dobi. Cilj ovoga festivala je njegovo oživljavanje, predstavljanje široj zajednici, posebice u mjestima gdje se i dalje koristi kod dijela mlađe populacije.

Iz tog su razloga kroz godine održane i brojne radionice za djecu. Istriotski se početkom prošloga stoljeća govorio i u Puli, ali ga je ubrzo potisnuo istrovenetski dijalekt. Danas istriotski se dijalekt sve manje koristi u Fažani, gdje gotovo i da nema više govornika. istriotski je različit ovisno o mjestima korištenja, tako da istriotski iz Bala nije isti onome iz Galižane primjerice. Iako naizgled te varijante zvuče prilično slično, no za razne pojmove koriste se i različite riječi ili naglasci.

Netko će reći da su razlike minimalne, no ipak postoje. Na rovinjskom istriotskom su pisali Ligio Zanini i Giusto Curto, na vodnjanskome Loredana Bogliun i Lidia Belci Delton, a na baljanskome Romina Flores. Prije nekoliko godina objavljena i pjesnička knjiga Lina Capolicchia na galižanskoj inačici istriotskog.

Med i teran

Postoji i nekoliko izdanja rječnika istriotskog govora: vodnjanskoga (G. A. Dalla Zonca, Vocabolario dignanese-italiano, 1978.), balskoga (D. Cernecca, Dizionario del dialetto di Valle d’Istria, Rovinj 1986.) i rovinjskoga (A. i G. Pellizzer, Vocabolario del dialetto di Rovigno d’Istria, Fiume-Trieste 1992.) te lingvistički atlas (G. Filipi, B. Buršić-Giudici, Istriotski lingvistički atlas, Atlante linguistico Istrioto, Pula 1997. i novo, dopunjeno izdanje 2017.).

Knjiga Drage Orlića "Med i teran", postala je prije nekoliko godina "Mel e Teran del MediTeran" zahvaljujući prijevodu na istriotski Antonia Giudicija, Šišanca koji se također bavi ovom problematikom pod mentorstvom vrsne prevoditeljice Ljiljane Avirović.

Povezane vijesti

• Putovanje među specifičnostima istriotskog
• FESTIVAL ISTRIOTSKOG: Književni, dramski i glazbeni sadržaji za očuvanje drevnog govora
• FESTIVAL ISTRIOTSKOG: Sadržaji za djecu, nove pjesme i film