MADAMA BUTTERFLY
FOTO / Poznata ljubavna priča oduševila publiku u pulskoj Areni
(Snimio Srecko Niketic / Pixsell)
U povodu 100. godišnjice smrti velikog talijanskog skladatelja Giacoma Puccinija Pulsko kulturno ljeto upriličilo je u Areni jednu od najizvođenijih opera ikada - "Madama Butterfly", u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Opera in balet iz Ljubljane.
Pulska publika nerijetko zna komentirati da u ponudi kulturnih događanja nedostaju opere i klasični baleti, kojih je u Vespazijanovom amfiteatru godinama unazad bilo puno više, i to vrlo kvalitetnih.
Za razliku od opera upriličenih prošlih godina – a svaka ima svoju specifičnost, glazbeno-melodijsku, tekstualnu, sadržajnu i neusporedive su po svemu, stekao se dojam da je ''Madama Butterfly'' pulskoj publici najbolje legla, upravo zbog snažne ljubavne priče, spoja dalekih kultura i iznimne ljepote Puccinijeve glazbe koja je atemporalna.
Kada pomislimo što su sve velikani komponirali tijekom stoljeća, te koliko je to snažno i trajno, u odnosu na naše vrijeme i eufemistički rečeno ''relativnost'' stvaranja, koja ne uspijeva ''preživjeti'' niti koje desetljeća, a kamoli tako duga razdoblja i uvijek nanovo oduševljavati, onda je vrijednost te glazbe još veća.
Bila je to treća izvedba ove slavne opere unutar zidina pulske Arene. Posljednji puta "Madama Butterfly" ondje je izvedena 1979. godine, kada je ansambl opere tadašnjeg, kako se zvao, Nacionalnog kazališta "Ivan Zajc" iz Rijeke nastupao u sklopu manifestacije "Operna sezona Opatija – Rijeka". Prije toga, 1951. godine, u pulskoj Areni ovu operu izvode i ansambli Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba.
"Madama Butterfly" izvedena je na talijanskom jeziku, uz titlove na hrvatskom i engleskom jeziku. Za ovu iznimnu izvedbu zaslužni su Operni zbor i orkestar SNG Opera i balet Ljubljana pod vodstvom karizmatičnog Marka Hribernika i u režiji Vinka Moderndorfera, uz koreografiju Rosane Hribar. Voditeljica zbora je Željka Ulčnik Remic, a koncert-majstor Gregor Traven.
Puccini inače, kroz ovu operu, istražuje teme ljubavi, izdaje i kulturnog sukoba. Evocira snažne emocije kod publike, naglašavajući (ne)spojivost dviju kultura i bol koja proizlazi iz nesretne ljubavi, te je s razlogom opisuju kao jednu od njegovih najdirljivijih opera.
Radnja je smještena u Nagasaki krajem 19. stoljeća i prati tragičnu priču o Cio-Cio San, mladoj Japanki zvanoj Butterfly (Leptirica) i njezinoj nesretnoj ljubavi prema američkom mornaričkom poručniku B. F. Pinkertonu. Potaknuta beskrajnom ljubavlju prema Pinkertonu, Cio-Cio San prelazi na kršćanstvo, nadajući se da će tako osigurati njihovu zajedničku budućnost.
Međutim, njezini napori su uzaludni - Pinkerton se vraća u Ameriku, ostavljajući je samu s njihovim sinom. Vjera u povratak voljenog čovjeka održava Cio-Cio-San kroz teške godine čekanja, no njezin svijet se ruši kada Pinkerton dolazi s novom američkom suprugom kako bi preuzeo skrbništvo nad njihovim sinom.
To bi bio najkraći sažetak ovoga djela koje čini niz nijansa, atmosfera, redateljsko-koreografskih rješenja uz sugestivne kostime Alana Hranitelja. Izvrsna Anamarija Knego koju je pulska publika već imala priliku čuti je naslovna junakinja, dok je Pinkerton Aljaž Farasin, također već poznat pulskoj publici, a Kate Pinkerton Inez Osina Rues.
Suzuki je Gordana Hleb. Tu su još i Ivan Andres Arnšek, Rok Bavčar, Marko Ferjančić, Robert Brezovar, Anton Habjan, Vito Godec i Darja Novak – svi i više nego na visini uloga. Iako nije cijelo vrijeme zastupljen, vrlo efektno djeluje i balet, i to ne samo vizualno, nego i sadržajno. Georgeta Capraroiu, Sorina Dimache, Lara Flegar, Barbara Potokar, Romana Kmetič, Neža Rus i Tomaž Horvat plesači su koji su posebno obogatili izvedbu.
Arija "Un bel dì vedremo" (Jednog lijepog dana ćemo vidjeti), koju pjeva Cio-Cio San, postala je jedna od najpoznatijih arija u opernoj literaturi, izražavajući njezinu nepokolebljivu nadu i duboku tugu.
Knego je tom izvedbom pružila jedan od najupečatljivijih trenutaka večeri, premda je puno toga bilo upečatljivo – za razliku od ranijih godina i opera ozvučenje je bilo puno bolje, a i izvedba tehnički moćnija. Poslužilo je i lijepo vrijeme, a ne kao lani, kada se opera prekidala zbog iznenadne kiše i potom nastavila.
Navedimo da je SNG Opera in balet Ljubljana, osnovano 1892. godine.
Puccini je nakon dramske predstave jednočinke ''Madama Butterfly'' bio impresioniran te je odlučio uglazbiti tu tragičnu priču. Dobivši Belascovu suglasnost, krenuo je u taj posao te je od libretista Luigija Illice i Giuseppea Giacose naručio operni libreto. Illica je, podsjetimo, bio i Smareglin libretista.
Nesretne ljubavi oduvijek inspiriraju književnost, glazbu, balet, umjetnost općenito. Sjetimo se nesretnih junakinja, od onih grčkih tragedija pa sve do Ane Karanjine ili pak Madame Bovary.
U glazbi je to, prema brojnim kritičarima, Madama Butterfly, koja izražava to stanje duše kroz prekrasne arije i ta nesretna jubav još jače dopire do gledatelja, slušatelja, taj bogat glazbeni tekst.
Recimo i da u orkestru svira rodom Puležanka, violinistica Natalija Čabrunić, kojoj je to prvi put da od kada svira u ljubljanskom orkestru, gdje je dugi niz godina, s tim orkestrom svira u Areni. U Areni je ranije nastupala, ali s drugim orkestrima.
- Da je takvih događanja češće, glasili su neki komentari iz publike. Arena nije bila puna – bila je dobro popunjena, ali opera zahtijeva i posebnu publiku, kakvu je i imala.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
