Na Današnji dan, godina je 1991.

Vremeplov Glasa Istre: Brijunskoj deklaraciji unatoč, ratuje se u Hrvatskoj

| Autor: Ian Tataj
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Ratna je 1991. godina. Dok se na bojištima susreću Jugoslovenska narodna armija – bolje tada možda reći Jugoslavenska armija i novooformljene hrvatske postrojbe, Zbor narodne garde, koji će u studenom postati Hrvatska kopnena vojska, u Istru i Kvarner, nezahvaćene ratom, pristižu tisuće izbjeglica iz pogođenih krajeva.

Koliko god bilo tragično doba rata, upravo je ljeto 1991. godine zanimljivo za proučavati iz današnje perspektive, jer donosi nekolicinu nelogičnosti po pitanju diplomacije, dovodeći u pitanje same okolnosti službenog početka rata.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

JNA Maršira po Slavoniji

Naime, "drama" raspada Jugoslavije dosegla je vrhunac u proljeće 1991. godine. Hrvatska i Slovenija još su godinu dana prije toga izglasale svoju suverenost i održale prve slobodne parlamentarne izbore. Međutim u to doba riječi suverenost i nezavisnost nisu se poistovjećivale. Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. godine, donio Ustavnu odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Ova odluka predstavlja ustavnopravni temelj samostalnosti i nezavisnosti hrvatske države, no dva tjedna kasnije, na Velom Brijunu zasjele su delegacije bivših udruženih država, ugošćene od strane hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, da bi potpisali "Brijunski sporazum", kojim se odgađa de jure, službeno, proglašenje neovisnosti, sve do listopada, i trebalo zaustaviti vojna kretanja. Sporazumom je okončan kratkotrajni rat na području Slovenije, i ta je država prvom novokovanom republikom bivše SFRJ.

Za Hrvatsku i ostatak Jugoslavije, doduše, ništa od navedenog nije zaustavilo "bratoubilački" rat – ratišta su otvorena, Jugoslavenska narodna armija marširala je, odnosno okupirala teritorije Hrvatske, i u svemu osim u imenu i na papiru, Domovinski je rat u punom jeku. Naslovnica Glasa Istre za dan 25. kolovoza, to potvrđuje; JNA napreduje po Slavoniji, već je nadomak Osijeka, a "punjenjem tisuća vreća sa pijeskom, građani Osijeka se pripremaju za obranu grada", objašnjavaju naši novinari.

Koliko je pak rat konfuzan govore drugi naslovi i podnaslovi toga dana: "Armija u Osijeku hoće živjeti, ne plaćajući svoje troškove, na račun onih koje bombardira, tjera u podrume", ili "Gardisti se u Sunji, između ostalog, brinu o stoci, podjednako onoj vlasnika Hrvata i Srba – Iz farme "Vajda evakuirano 80 tona mesa – Prijeti biološka zaraza – granate na zdravstvenu stanicu i obiteljske kuće".

Ovi potonji naslovi sugeriraju da su i Zbor narodne garde, i dijelovi JNA, a da ne kažemo stanovništva i dalje bili zatečeni ratnim kretanjima u svojim domovima – ponekad, kako se u članku "Umrijeti s piletom u ruci", uistinu nije bilo jasno tko je neprijatelj kome na nekom području Hrvatske. Uostalom, još se koristio i dinar u svim zemljama, a veze između bivših saveznih država bile su jake i još posma prisutne.

(Arhiva Glasa Istre)Istra nije dio Hrvatske po tadašnjim srpskim glasilima (Arhiva Glasa Istre)

Izbjeglice u našim krajevima

Tu valja svakako napomenuti da je tijekom proteklih skoro pet stoljeća (od 1527. odnosno 1553.) zbog potreba obrane od Turaka i njihovih upadica, na čitavom području od Senja do Karpata protezala Vojna granica, poznatija pod nazivom Vojna krajina – na tom su području pod paskom Habsburga naseljavane raznolike narodnosti, među kojima su brojčano prednjačili Srbi višestrukih vjeroispovijesti.

Ta je okolnost došla na naplatu i u ratu osamostaljenja Hrvatske, pošto se stanovništvo sve od Like do Srijema i Baranje toliko izmiješalo, odnosno imalo kompleksne obiteljske i susjedske odnose, da se sve do 1997. godine sporilo granična pitanja između dvaju, pa i triju država – Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Upravo je i u jeku ovoga kaosa, mnogo stanovništvo koje se nije bilo u stanju, ili naprosto nije htjelo boriti, moralo, mjesto da zaglave na bojištima, zaputilo prema našim krajevima (i inozemstvo), kao izbjeglice.

Na Pazinštini, u kolovozu je bilo, u odmaralištu u Špadićima, oko tridesetak osoba, a osamstotinjak ih je bilo smješteno na području Opatije, gdje se, prenosi Glas Istre, povremeno dostavljala hrana donatora iz drugih krajeva. "Tako je u petak poslijepodne na opatijsku Slatinu stigla velika hladnjača sa svježim mesom, suhomesnatim proizvodima, povrćem i drugom hranom koju je darovao Miro Todorić, vlasnik Poljoprivredne zadruge "Sutla" iz Šankovaca kraj Zaprešića. I ovog puta će se toliko potrebni proizvodi za stradalnike distribuirati po hotelskim kućama", piše Glas Istre.

Na Krku je do 20. kolovoza bilo smješteno oko tisuću osoba, najveći dio u hotelskim objektima i odmaralištima, ovoga ljeta ostalih bez turizma. Manji dio smještan je i u obiteljske kuće. Jedan se dio čak vratio svojim domovima, pa je 20. kolovoza, ostalo ondje boraviti 629 izbjeglica, a očekivao se odlazak još nekolicine.

(Arhiva Glasa Istre)Spašavanje peradi u Slavoniji (Arhiva Glasa Istre)

Početak opsade Vukovara

Mali Lošinj, zbrinjavao je grupu od oko 500 izbjeglica, mahom majki s djecom s područja Vukovara i Banije, a na cresko-lošinjskom otočju, boravi oko tisuću izbjeglih.

Brojke su to koje će varirati kroz godine rata, da bi dosegle i do nekoliko desetaka tisuća na području Istre i Kvarnera.

Dan nakon svega što smo ovdje izdvojili, počet će Glas Istre izvještavati i o događajima u Vukovaru, bitka za koji grad, službeno počinje 25. kolovoza.

Potresi u SSSR-u

Potresno je bilo pred kraj ljeta ‘91. i u SSSR-u, gdje se velika država nastala u jeku Oktobarske revolucije 1971. krenula raspadati. Već je 25. kolovoza bilo rečeno da će se tadašnji Generalni sekretar Komunističke partije Mikhail Gorbačev povući s funkcije, no Interfaks je objavio i da će tom gestom raspustiti i partiju.

Informacija je prošla kroz Moskvu kao šok; nije potvrđena ali niti demantirana – obistinit će se, i o tome pisati i u Glasu Istre, narednog dana.

25. kolovoza, također, po prvi put nakon 1917. godine, nije u tisak diljem SSSR-a išao dnevnik Pravda, što je također pripomoglo općenitom stanju neznanja i šoka. Zanimljivo, informaciju o tome, za Glas Istre, prenio je TASS, agencija koja je danas, uz pravdu jedna od većih ruskih državnih novina.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter