S misijom stvarati, razvijati i održavati osjećaj pripadnosti zajednici, krenulo se s provedbom Zavičajne nastave u Istarskoj županiji. Cilj projekta u startu je bio formiranje institucionalnog oblika očuvanja istarskog zavičajnog identiteta, te čuvanje svog regionalnog bogatstva i naše regionalne posebnosti. Radna skupina za osnovne škole formirana je sad već davne 2014. godine, u cilju razvoja zavičajne pismenosti.

(Privatni album)

Dobrobiti ovakve nastave

Prvotni sastav činili su Viviana Brkarić iz Šušnjevice koja dolazi iz sektora kulture, prof. povijesti Igor Jovanović iz Pule, prof. povijesti Gaetano Benčić, učiteljica i tadašnja ravnateljica iz Poreča, Nadija Kos, te profesorica povijesti i dipl. sociologinja kulture Miranda Damijanić Roce iz OŠ Vladimira Gortana u Žminju, ujedno predsjednica Radne skupine s kojom smo i porazgovarali na temu provedbe Zavičajne nastave.

U prvoj skupini vrijedno je spomenuti i tadašnjeg koordinatora Noela Šurana, ali i pročelnika za kulturu i zavičajnost Istarske županija Vladimira Torbicu koji je cijelo ovo vrijeme aktivan u pratnji i podršci Radnoj skupinu u njihovu radu.

- U želji za izazovima, ali i kako bi se vidjelo što se novoga može implementirati u nastavu, pretražujući internet naišla sam na javni poziv Istarske županije za prijavu u Radnu skupinu. Već se dugo bavim kulturom, jer smo tako u Žminju rasli i odrasli; u školi s učiteljima, uz Čakavski sabor, živeći tu kulturu i čakavsku riječ.

Kroz svoj profesionalni razvoj i obrazovanje, to me uvijek pratilo i poželjela sam aktivno sudjelovati. Nakon što sam se javila, stigao je poziv da sam odabrana za članicu Radne skupine i krenuli smo sa sastancima, prisjeća se samih početaka Damijanić Roce.

Biti dio radne skupine ovakvog tipa jest poziv, reći će ona, ali i vizija koja svoje uporište ima u idejama u nastajanju. Puno se razgovaralo o stanju u obrazovanju, kako doživljavaju školske kurikulume, što bi se eventualno od zavičajnih tema još moglo ponuditi, a da se sve to uklopi u postojeće zavičajne programa.

- Mi smo se osvrnuli općenito na školske kurikulume, na radove udruga i KUD-ova, a trebalo je to objediniti, ili kako sam naziv kaže, institucionalizirati da bi ti zavičajni sadržaji dobili jednu legislativu; dominantnu notu za koju naša županija pokazuje veliko poštovanje. Naravno, sve to s ciljem da se osigura trajnost, kontinuitet i opstojnost u budućnosti. Apsolutno možemo reći da je riječ o obrazovnom nadstandardu, napominje predsjednica Radne skupine.

Zavičajnost se odnosi na svaki pojedini kraj Istre, ali se čini da manja mjesta svoju prepoznatljivost još snažnije zagovaraju i vrednuju.

- U ovom slučaju simbol i status malog mjesta, kakav je i Žminj, nosi obiteljski senzibilitet. Osim toga, u manjim mjestima su i migracije nešto manje izražene te je lakše održavati kontinuitet, što naravno ne umanjuje činjenicu da i u urbanim sredinama postoji isti takav interes i vrijedi uložiti malo više truda u tu priču, jer djeca hoće ovaj vid nastave. Nevjerojatno je koliko oni žele i hoće.

Vidjeti kako predano, recimo, uče jezik i koliko općenito žele sudjelovati, stvarno je dojmljivo. U provedbi Zavičajne nastave sve su škole apsolutno suverene; kako u istraživanju, izradi materijala, prezentacijama i svemu ostalom, opisuje nam ona.

Sama provedba Zavičajne nastave ima u sebi dozu neposrednosti koja do učenika pronalazi put na jedan posve inventivan način, dok u svemu tome on prima znanje, informacije i nove, dublje uvide u neke od općepoznatih činjenica.

- Kad govorimo o dobrobiti ovakve nastave, a jako je već puno toga rečeno i napisano, naime, provela su se istraživanja, a izdan je i Priručnik, pokušat ću to opisati jer sam intenzivno promišljala o tome. Nametnula mi se misao koja se tiče načina života. Danas čitamo o vršnjačkom nasilju, građanskoj krizi morala i sve što oko nas isplivava na površinu, nije lijepo ni poticajno. Kad razviješ senzibilitet za istraživanje onoga što su te roditelji naučili, što je istinska vrijednost, a u konačnici može imati veći gospodarski i kulturni aspekt, kulturološki nastavljaš čuvati prepoznatljivost u budućem europskom kontekstu.

Moramo po nečemu biti prepoznatljivi, u protivnom nas neće biti. Što se tiče gospodarstva i turizma, svjedoci smo da svako manje ili veće selo ima svoju fešticu. Znači, djeca dolaze u dodir s nečim s čime će se u budućnosti možda i baviti; s gospodarskim predznakom. To su možda sada nesagledive razine. Recimo, zvuk sopele je, recimo, odličan zvuk za svaku promociju i koji može ići predstavljati Istru u Bruxelles, pojašnjava ona simboliku.

- Djeca istražuju puno toga, između ostalog, kako se pravi marmelada od smokava ili maslinovo ulje, tako da nije sve samo pjesma, glazba i ples, već proučavaju mnoge sadržaje koje imaju i gospodarske konotacije. Naravno, da ne kažemo koliko ovakva nastava oplemenjuje dušu te služi i kao preventiva vršnjačkom nasilju, jer se radi suradnički i timski, a djeca su pritom vođena. Često u razredne grupe dolaze i stariji kazivači koji im prenose svoje znanje, što opet ide u prilog međugeneracijskom razumijevanju i uvažavanju, ističe Damijanić Roce sve dobrobiti provedbe ove nastave.

(Snimila Jelena Milović)

Prvi festival u Pazinu

Na posljednjem Festivalu zavičajnosti za osnovne škole, održanom u OŠ Kaštanjer u Puli, a koji se svake godine održava na drugom mjestu s ciljem predstavljanja cjelogodišnjeg rada učenika kroz Zavičajnu nastavu, jedan je učenik na pitanje zašto sudjeluje u programu jednostavno ustvrdio da, ako neće oni, tko bi drugi trebao, što najbolje ocrtava značaj kojeg i djeca odlično prepoznaju. U svemu tome važno je i da su mediji ti koji prenose vrijedni rad i stvaralaštvo mladih, kako bi zajednica na pravi način valorizirala njihova stremljenja.

- Vodimo računa i da prostor naše županije u svim segmentima bude podjednako zastupljen te da se da na važnosti svakom kraju. Prvi Festival zavičajnosti bio je tako u Spomen domu u Pazinu, nakon toga u Vrsaru, Bujama, Umagu, kod nas u Žminju, Raši, Fažani i posljednji u Puli. Program se prilagodi školi domaćinu, ovisno o uvjetima i kapacitetima, a sve se škole potrude da budu dobri domaćini, zaključuje Damijanić Roce.

Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• Uvodi se zavičajna nastava u osnovne škole
• Projekt zavičajne nastave: Želimo učiti o Istri
• Zavičajna nastava: Medvjedići u berbi maslina