CENTAR ZA ZDRAVE ŽIVOTNE NAVIKE VITA NOVA

NEKA TANJUR BUDE ŠAREN: Puno mahunarki koje su zamjena za meso, žitarice koje daju snagu, malo masnoće iz maslinovog ulja i obilje povrća - to je zdrava prehrana

Sve ovisi o stanju zdravlja pojedinca, a poželjno je da žitarice čine od 30 do 60 posto obroka. Ako je čovjek zdrav, onda mu je dovoljno 30 posto, ako je bolestan, onda bi bilo dobro unositi čak 60 posto žitarica. Mahunarke bi trebale činiti 10-15 posto tanjura, a povrće 25-45 posto. Vitamin B12 dobivamo od ribe i morskih podova, tako da je u principu naša prehrana mediteranska, a ona je i naša baza, domaća hrana, naglasila je Elvis Berkarić

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Šareni tanjur - palenta s pesto genovese umakom, meksički miks - kukuruz i grah, pečeno korjenasto povrće, pita s pečenim povrćem, miješana salata (Snimio Dejan Štifanić)

Šareni tanjur - palenta s pesto genovese umakom, meksički miks - kukuruz i grah, pečeno korjenasto povrće, pita s pečenim povrćem, miješana salata (Snimio Dejan Štifanić)


Na pulskoj tržnici članovi udruge Centar za zdrave životne navike Vita Nova promovirali su zdravu prehranu i tim povodom pripremili 200-tinjak porcija pomno osmišljenog i uravnoteženog obroka po simboličnoj cijeni od 40 kuna. Akcija pod nazivom "Zdrave navike - zdrav život" bila je humanitarnog karaktera, a sav prihod usmjerit će svojim korisnicima, onkološkim bolesnicima, te daljnjem radu udruge, odnosno financiranju raznih aktivnosti koje provode. Riječ je o petoj takvoj manifestaciji kojoj je cilj i edukacija te osvješćivanje građana.

Zdrava hrana nije skupa

Na štandovima kod fontane ovoga puta je u ponudi bio šareni tanjur koji se sastojao od palente s pesto genovese umakom, meksičkog miksa - kukuruza i graha, mješavine pečenog korjenastog povrća, pite s pečenim povrćem, miješanom salatom te desertom - energetske bombice od sirove heljde i pečenih lješnjaka.

Članice Udruge s osmjehom na licu objašnjavale su prolaznicima benefite ovakve prehrane, a zainteresiranih građana i turista svih generacija zaista je bilo mnogo.

- Jako smo zadovoljni odazivom, ljudi se dolaze interesirati i pitati kako pripremati hranu. Sve više je ljudi svjesno koliko je prehrana važna i zanima ih kada ćemo se ponovno vratiti, rekla nam je predsjednica Udruge Elvis Berkarić koja je i sama pobijedila zloćudnu bolest prije 15 godina.

(Snimio Dejan Štifanić)

Do sada je Udruga održala 37 radionica o prehrani na kojima su polaznike podučavali kako složiti uravnotežene obroke.

- Uvijek je to mediteranska prehrana, ali u principu mi učimo polaznike kako kuhati i jesti zdravo bez mesa, a da taj obrok bude uravnotežen. Ljudi imaju često predrasude da je zdrava hrana skupa i nedostupna. Uvjerenja su jako zahtjevna i vrlo se teško boriti protiv njih. Mi učimo kako namirnice koje svakodnevno koristimo pripremiti na malo drugačiji način, a da pritom budu zdrave, kazala je Berkarić pa dodala da bi se na našem tanjuru trebale naći razne namirnice u optimalnim omjerima.

(Snimio Dejan Štifanić)

Sve ovisi o stanju zdravlja pojedinca, kaže, a poželjno je da žitarice čine od 30 do 60 posto obroka. "Ako je čovjek zdrav, onda mu je dovoljno 30 posto, a ako je bolestan, onda bi bilo dobro unositi čak 60 posto žitarica. Mahunarke bi trebale činiti 10-15 posto tanjura, a povrće 25-45 posto. Vitamin B12 dobivamo od ribe i morskih podova, tako da je u principu naša prehrana mediteranska, a ona je i naša baza, domaća hrana", naglasila je Berkarić.

Po voće i povrće na tržnicu

Nastoje educirati građane i potaknuti ih da se fokusiraju na tržnicu i ondje nabavljaju voće i povrće. Ako je, usto, ono iz ekološkog uzgoja, tim bolje, budući da je, apostrofira Berkarić, ekološka hrana 30 posto nutritivno vrjednija nego hrana iz komercijalnog uzgoja.

(Snimio Dejan Štifanić)

Iako je današnji život vrlo brz, a svakodnevno pripremanje zdravih obroka djeluje komplicirano, osobito onima koji su zaposleni, Berkarić podsjeća da je i to stvar dobre organizacije. Ona, naime, na kuhanje i pripremu hrane utroši 1 sat i 15 minuta dnevno, a sva tri obroka koja konzumira su zdrava.

- Svjetski centar za istraživanje raka preporuča unos od 400 grama neškrobnog povrća na dan. Usto sugeriraju da se zamijeni crveno meso mahunarkama, da se umjesto prerađenih žitarica konzumiraju one cjelovite poput integralne riže, zobi, raži, ječma, kvinoje, prosa, amarantha i kukuruza. Savjet je i smanjiti unos soli, odnosno u organizam unositi maksimalno 6 grama na dan. Ukoliko obrok sadrži mahunarku koja je vrijedna bjelančevina i zamjena za meso, žitaricu kao ugljikohidrat koji daje snagu i energiju, malo masnoće iz maslinovog ulja, kao i obilje povrća koje ima brojne mikronutrijente, garancija nam je to da se zdravo hranimo. Izuzetno je važno da je jelo na tanjuru šareno, ističe.

(Snimio Dejan Štifanić)

Pojašnjava da je leća najveći izvor bjelančevine. "U 100 grama leće nalazi se 28 grama bjelančevina, a u 100 grama junećeg mesa 24 grama bjelančevina. Meso ima sve potrebne esencijalne aminokiseline, leći nedostaje jedanaesta koja se nalazi u žitarici i zato kada se kombinira riža i leća, dobivamo više bjelančevina nego da smo pojeli meso", rekla je sugovornica pa preporučila obrok koji će zasititi svakoga i do sedam sati.

- Integralna žitarica je riža, uz rižu najbolje paše leća koja se jednostavno sprema. Riža se kuha u ekspres loncu 45 minuta i onda nam 24 sata ostaje vitalna, a ako ju zakuhamo i nakon toga, traje nam još jedan dan. Leća se kuha 20 minuta i doda se samo malo luka i maslinovog ulja. U toj je priči najvažnije povrće - njega kada pripremamo, recimo zelenjavu, trebamo izvaditi kad je najzelenija, da se ne razbije klorofil, kazala je Berkarić naglasivši da ovo jelo konzumiraju penjači na Himalaji ili pak radnici koji nose teret u Nepalu kako bi imali dovoljno snage.

(Snimio Dejan Štifanić)

U ovoj manifestaciji sudjelovalo je 23 volontera, sufinancirao ju je Grad Pula, a donacije su pristigle i od trgovine BioBio, DM drogerie markt, OPG-ova i ostalih poljoprivrednih proizvođača s pulske tržnice, iz Tržnice Pula, Vode Vitalis, Dječjeg vrtića Marčana i Diskonta Stanić. Aktivnosti Udruge podržavaju Grad Pula i Istarska županija, Grad Vodnjan te općine Svetvinčenat, Marčana, Ližnjan i Barban.

Uravnotežena prehrana i zdrave navike pomažu, no medicina je broj 1

Udruga Centar za zdrave životne navike Vita Nova pruža psihosocijalnu pomoć i podršku osobama oboljelima od malignih bolesti kod suočavanja s dijagnozom te u promjeni osobnog stava prema bolesti. Udruga provodi osam aktivnosti, ova manifestacija je jedina namijenjena građanima, dok su drugih sedam za članove, odnosno onkološke bolesnike.

(Snimio Dejan Štifanić)

- Imamo savjetovanje onkologa, dakle broj jedan nam je uvijek medicina. Potom imamo radionice zdravog i uravnoteženog kuhanja, psihološke radionice, grupnu i pojedinačnu psihoterapiju, mindfulness radionice, psihosocijalnu pomoć, zvučnu terapiju, tehnike disanja, rekla je predsjednica Udruge pa istaknula da su sve aktivnosti besplatne za članove udruge, a trenutno ih je 52 iz cijele Istre.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter