Da je Istru najbolje doživjeti kroz nepce, dobro zna Tita Winkler iz stancije Kumparička u Cokunima. U širok izbor kvalitetnih kozjih proizvoda nedavno je dodana još jedna gastro poslastica nazvana Carameeel. Riječ je o slatkom gustom namazu, baziranom na ekološkom kozjem mlijeku, što i govori naziv koji imitira glasanje koze. Koliko je ova ideja uspješna potvrđuje i pobjeda na ovogodišnjoj Startup akademiji. Naime, "Carameeel-mliječni karamel" osvojio je prvo, počasno mjesto, a 23-godišnju Titu je za najbolju ideju s 10.000 kuna nagradila Istarska razvojna agencija.

Tajna stvaranja njezinog karamela nalazi se u velikom bakrenom loncu, a uz domaće kozje mlijeko, potrebno je malo šećera i specijalitet je spreman, otkriva nam Tita Winkler, koja je s razvijanjem proizvoda i stvaranjem recepture započela prošle godine.

- Krenuli smo kuhati s jesenskim mlijekom koza, prije nego je završila sezona mužnje, što je kod nas do studenog ili prosinca. Zimi koze imaju pauzu, tako da smo na jesen kuhali karamel, a sad na proljeće nastavljamo.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Sugovornica nam priča da karamel ne bi bio takvog okusa bez glavnog sastojka - kozjeg mlijeka, pa nam otkriva da je riječ o velikom koncentratu - od 50 litara mlijeka dobije se 100 staklenki.

- Proces kuhanja traje i do osam sati. Dosta se vremena, truda i same sirovine potroši za stvaranje ovog proizvoda, ali na kraju se svakako isplati, kaže nam Tita.

Napominje da im je početna ideja bila pronaći nešto što ide dobro uz njihov kozji sir, a inspiraciju je pronašla u proizvodima latinoameričkih krajeva.

- Korijeni karamela potječu iz Južne Amerike. U Argentini imamo dulce de leche, u prijevodu slatko od mlijeka, koji se radi od kravljeg mlijeka. U Meksiku je to Cajeta kojoj je baza kozje mlijeko, kao i u našem proizvodu, objašnjava.

Osvrće se i na kombinaciju karamela i njihovih kozjih sireva.

- Stariji sirevi imaju neku ljutinu i pikantnu notu, dok je kod karamela izražena slatkoća i ono najbolje od mlijeka, što zajedno čini super spoj. Na kraju se ispostavilo da odgovara uz svašta drugo, ne samo uz sir. Jabuka i karamel već čine super kombinaciju za desert, a čula sam da su ljudi znali piti i direktno iz teglice kada bi im pao šećer. Ništa me više ne iznenađuje, kroz smijeh nam priča Tita.

Ona karamel koristi na svakojake načine - stavlja ga u kavu, služi kao nadjev palačinkama ili dodaje kolačima, koje, kaže, jako voli raditi. Ističe da se ponose što u njihovom karamelu nema ničeg drugog osim mlijeka, šećera, sode bikarbone i vanilije za okus, odnosno proizvod je bez aditiva poput glukoze, kukuruznog sirupa i sličnog.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Umjesto šećera ubacim karamelu i time kolač dobije i slatkoću i bolji okus, kaže.

Uz slatke recepte, karamel dobro ide i uz slana jela. Nedavno su, priča nam, pripremali marinadu za meso i stvorili super barbecue sos u kojem je veliku ulogu imao okus karamela.

Stancija Kumparička datira iz 14. Stoljeća, a obitelj Winkler svoju je sreću ovdje pronašla 2008. godine. Tada su se preselili iz Ljubljane i započeli svoju priču s kozama, sada već nadaleko poznatu. Njihova farma broji od 250 do 300 koza, a trenutno imaju puno kozlića, priča nam Tita i pritom pokazuje, kako ona kaže, štalu punu života.

- Na našem prostoru nedostaje kozjeg mlijeka, nitko ga nema toliko da bi s njim dalje razvijao proizvode. U Istri smo čiji je simbol koza, a njih nema. Mi smo jedina ozbiljna farma, a ujedno i najveća, koja se bavi uzgojem koza. Većinom od kozjeg mlijeka ljudi rade svježe sireve, a mi smo jedni od rijetkih koji rade polutvrde. Polutvrdi, nepasterizirani, ekološki kozji sir je jako teško naći, konstatira Tita.

Na Startup akademiji u Istri Titina poduzetnička ideja uzela je titulu najbolje. Riječ je o projektu koji se kroz godine isprofilirao kao jedan on najpoznatijih takvog tipa u Hrvatskoj, a i šire.

- Od akademije nisam znala što očekivati, no na nagovor prijateljice sam se prijavila i na kraju pobijedila. Inače nisam iz poduzetničkog kruga tako da mi je akademija dobro došla kao mala škola poduzetništva, najviše da naučim složiti biznis ideju. Ja mogu znati za svoju ideju da je dobra, ali uvjeriti druge ljude da je nešto dobro zbilja je izazov! Jako sam sretna i ovo je za mene velik uspjeh, pogotovo uzimajući u obzir da je ostalih šest ideja bilo odlično, opisuje nam Tita svoje dojmove.

U suradnji s univerzitetom u Ljubljani razvili su dizajn za teglice i novi logo, tako da ove godine, ističe Tita, više rade na rebrandingu Kumparičke.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Uskoro će karamel biti u potpunosti ekološki, za njegovu ćemo pripremu koristiti šećer s ekološkim certifikatom, napominje Tita. Otkriva i da razmišlja o proširenju ponude, odnosno o dodacima koji bi odgovarali njezinom karamelu, pa pritom izdvaja istarski lješnjak. Također, dodaje i da su trenutno usmjereni prema ekološkoj priči, ne samo što se tiče sirovine, već i ambalaže.

Proizvod je već dostupan na tržištu i, osim na Stanciji Kumparička, može se kupiti na pulskoj tržnici ili naručiti online putem društvenih mreža po cijeni od 50 kuna.

- Trenutno postavljamo webshop, a radimo na tome da pronađemo prostor i u Zagrebu jer je tamo jako velika potražnja, priča nam Tita. Otkriva da jedva čeka održavanje sajmova kako bi mogla posjetiteljima davati karamel na degustaciju i samim time čuti njihove dojmove. "Taj faktor uživo puno doprinosi cijelom procesu i pomaže u daljnjem stvaranju", zaključuje Tita.

Povezane vijesti

• Na Stanciji Kumparička 24 jahača iz cijele Istre
• EKOLOŠKI KOZJI PROIZVODI: Kumparička - od sira do menija
• Car Franjo i maršal Tito istjerali koze s Poluotoka. TITO: MORAM DA KAŽEM DA SAM SRETAN ŠTO STE UNIŠTILI KOZE