U fokusu je kanadskog dokumentarnog filma "Meat the future" proizvodnja i konzumacija kultiviranog mesa. Film prati petogodišnje istraživanje doktora Uma Valetija i njegovog tima koji pronalaze način za proizvodnju mesa na održiv način, u kojem nema potrebe za uzgojem, razmnožavanjem i ubijanjem životinja. Riječ je o procesu u kojem se meso uzgaja iz životinjskih stanica, pod posebnim uvjetima raste u bioreaktorima, što je pozdravljeno kao značajan trenutak u mesnoj industriji. Ovime se pokušava napraviti preokret u prehrani, stati na kraj pretjeranom konzumiranju mesa, čime bi se pridonijelo smanjenju stakleničkih plinova, a osim toga i zaštiti biološke raznolikosti i očuvanju životinjskih vrsta.

Nije genetska modifikacija

Svjetski poznata primatologinja Jane Goodall naratorica je u filmu, a režiju potpisuje nagrađivana filmašica Liz Marshall, redateljica drugog poznatog dokumentarca, "Ghosts in Our Machine", koji se bavi tematikom prava životinja.

Trenutno se na dnevnoj bazi zakolje oko 130 milijuna pilića i četiri milijuna svinja, a sve u svrhu prehrane. U posljednje vrijeme sve više tvrtki razvija uzgojenu piletinu, govedinu i svinjetinu, ribu i plodove mora. Ovakav način uzgoja osigurava čisto meso u kojem nisu korišteni antibiotici i preparati, a ujedno je to i bolji izbor gledajući s etičkog, kao i ekološkog aspekta.

U časopisu Environmental Science & Technology objavljeni su rezultati istraživačke studije sa Sveučilišta Oxford, kojom je ustanovljeno da bi utjecaji na okoliš uzgojenog mesa mogli biti znatno manji od otiska koji u okolišu ostavlja meso proizvedeno na konvencionalan način. Tako bi se, ističu, uzgojeno sintetičko meso moglo potencijalno proizvesti s do 96 posto nižim emisijama stakleničkih plinova, 45 posto manje energije, 99 posto manjom uporabom zemljišta i 96 posto manjom uporabom vode, nego kada je riječ o konvencionalnom uzgoju mesa.

Tvrtka Ivy Farm Technologies, sa sjedištem na Sveučilištu Oxford, komercijalni je proizvođač održivog, uzgojenog mesa. Prva su takva tvrtka u Velikoj Britaniji i cilj im je da njihovi proizvodi budu u maloprodaji do 2023. godine. Najavili su niz mesnih proizvoda koji će se moći isprobati, počevši od klasične britanske svinjske kobasice do Angus goveđih hamburgera i mesnih okruglica. Iz tvrtke ističu da meso nije genetski modificirano, a nastaje umnožavanjem stanica organski uzgojenih životinja.

Metoda uzgoja odnosi se na uzgoj mesa izravno iz stanica. Za proizvodnju uzgojenog mesa i plodova mora izvorno se uzorkuju matične stanice iz životinja kroz bezbolnu biopsiju. Te se stanice zatim hrane hranjivim tvarima i vitaminima u posebnim posudama, koje su poznate i kao kultivatori, gdje se one množe i rastu u mišićno tkivo i već u nekoliko tjedana postaju proizvod za konzumaciju.

Prvo tržište SAD

Prehrambeno-tehnološka tvrtka Upside Foods (nekad poznata kao Memphis Meats) na čelu sa znanstvenikom Umom Valetijem, koja se strogo zalaže za uzgoj održivo uzgojenog mesa, nada se da će svoje prve proizvode podijeliti s potrošačima već do kraja ove godine. Proizvode planiraju prvenstveno distribuirati u SAD-u, to će im biti prvo tržište, no ambicije su im globalne.

Oko uzgojenog mesa iz životinjskih stanica vode se brojne polemike, no činjenica je da je uzgojeno meso krenulo prema komercijalnoj proizvodnji te da će se uskoro naći na stolovima brojnim konzumenata diljem svijeta. Ovu kompleksnu temu prokomentirao je i Deniz Zembo, vrsni kuhar koji mnogo promišlja o načinima prehrane i namirnicama. U prilog tomu ide i aplikacija Circle diet for life, koju je osmislio s partnericom Ivom, a čiji je fokus na režimu personalizirane prehrane.

Prvi je korak, ističe Zembo, upitati se zašto uopće konzumiramo meso i što nam je bitno kod konzumacije mesa, je li to stvar okusa. Ako je prvenstveno stvar okusa, kaže, postoji mnogo alternativa koje imaju okus po mesu, što bi po njemu bilo bolje rješenje od mesa uzgojenog od životinjskih stanica.

- Način na koji se proizvodi meso u posljednje vrijeme s antibioticima i ostalim dodacima, to je definitivno osuđeno na neku zamjenu. Je li ta faza laboratorijskog mesa pametna? Po mom mišljenju, to je opet pretakanje iz šupljeg u prazno. Da bi se nešto proizvelo, pa i u laboratoriju, pitanje je kako bi se to transportiralo, kako doći do sirovine, kako će se taj proizvod pakirati i u što. Ako sada krenemo graditi tvornice za uzgoj mesa iz životinjskih stanica, umjesto velikih farmi na kojima se uzgajaju životinje, to opet nije dobro za okoliš. Vrtimo se u krug i ne rješavamo problem, kaže Zembo.

Prehrambeni preodgoj

Smatra da je potreban potpun zaokret u načinu percipiranja osobne prehrane.

- Oduševljen sam ovim našim domaćim namirnicama koje mogu proizvesti okus i efekt mesa. Na tome bi se trebalo poraditi jer su ljudi ovisnici okusa na koje su naviknuli. Sustav prehrane koji trenutno imamo je neodrživ. Zaglibili smo u prekomjernu konzumaciju mesa, što donosi velike ekološke posljedice. Kao djetetu 70-ih godina govorili su mi da ako ne popijem čašu mlijeka, neću moći gledati crtani film. Odgojeni smo na taj način i forsirani da konzumiramo neke namirnice za koje shvatimo da nam kasnije nisu potrebne, posebice gledano s nutricionističke strane. Problem je što ljudi često rade ono što im je najlakše, idu linijom manjeg otpora, pa tako i što se tiče prehrane, smatra Zembo.

Komentirajući mesne alternative, kaže da je jako zanimljivo "lažno" meso, koje nije životinjskog porijekla, već je bazirano na biljnim sastojcima. Mnogo je izbora "plant based" burgera koji su pripremljeni od graha, cikle i drugog povrća, koje ima taj efekt mesa, ističe, pa dodaje da će u budućnosti biti sve više opcija "fake meata", a važno je kako ćemo se mi kao konzumenti snaći i prihvatiti to.

- Kada jedem naše interpretacije mesa, otvaraju mi se neki novi horizonti koje nisam imao prilike iskusiti i s njima eksperimentirati jer se kuhinja u restoranu prilagođava onome što tržište zahtijeva i na što je tržište naviknulo. Potreban je sada mali preodgoj, da se krene već od same prehrane kod djece, faktički od nulte godine, jer se tu stvaraju navike i rađaju okusi. Uvijek kažem da je moguće sve promijeniti i napraviti zaokret u samo jednoj generaciji. Ono što je potrebno jest raditi na individualnoj, personaliziranoj prehrani, što mi provodimo već tri, četiri godine putem naše aplikacije Circle diet for life.

Dva ekstrema

Ključ je, napominje, u tome da otkriješ sam što ti od prehrane najviše odgovara. Važno je obratiti pozornost na to koji su to okusi koji ti odgovaraju, pa onda uzimajući u obzir i nutricionistički aspekt, napraviti najbolji plan dijete. Ali, nije to dijeta u klasičnom smislu, već prehrana koja je najprikladnija za određenu osobu.

- Idemo iz jednog ekstrema u drugi, ili jedemo sve ili smo na prestriktnoj prehrani, i to se onda nikako ne rješava. Kada osoba ima neki zdravstveni problem koji mu smanjuje sposobnosti za rad i život, otvara se prostor da su ljudi spremni odreći se svojih stavova i liječiti se pomoću prilagođene prehrane. Do sada smo zadovoljavali primarne potrebe, vodimo se onime skuhaš što imaš, a sada treba uključiti mozak i razmišljati. Sam sebe sam iznenadio kada sam otkrio kako je jednostavno imitirati okus ćevapa ili piletine, kako se može kombinacijom nekih namirnica dobiti okus koji je prvenstveno "mesni", na koji smo se naviknuli u onom podsvjesnom dijelu kao konzumenti, konstatira Zembo.

Povezane vijesti

• Najbolje lokacije na kojima možete probati zdravu, organsku hranu
• Juha, rižoto i lazanje sa šugom od DEVET VRSTA GLJIVA
• SVJETSKI DAN VEGETARIJANSTVA u znaku održivog i zdravijeg načina života