Danas imamo pristup ogromnoj količini informacija o prehrani, ali neke stvari još uvijek često uzimamo zdravo za gotovo. Ne razmišljamo previše o uljima koja svakodnevno koristimo - bilo da ih sami koristimo ili ih nalazimo u gotovim proizvodima. Iako volimo vjerovati da su naše prehrambene navike dovoljno dobre, neka ulja koja unosimo češće nego što mislimo mogu dugoročno štetiti zdravlju našeg mozga.

Zbog toga su liječnice upozorile na dvije vrste ulja čiji bi se učinak na naš organizam trebao ozbiljno preispitati, prenosi Index.hr.

Sojino ulje

Možda ga nemamo direktno u kuhinji, ali sojino ulje vrlo je čest sastojak u brojnim gotovim proizvodima koje redovito konzumiramo - poput čipsa, krekera, kokica ili industrijskih preljeva za salatu. Njegov neutralan okus i visoka točka dimljenja čine ga praktičnim za proizvodnju i prženje, ali to ne znači da je bezazlen. Upravo suprotno - studije pokazuju da bi česta konzumacija mogla utjecati na rad mozga, a taj podatak sve češće izaziva zabrinutost i među liječnicima.

"Studije su podigle crvene zastavice kada je riječ o sojinom ulju. U istraživanjima na miševima, visoka konzumacija povezana je s promjenama u izražavanju gena u mozgu, a te su promjene povezane s Alzheimerovom bolešću i anksioznošću. Iako još čekamo više podataka na ljudima, to je dovoljno da nas natjera da ponovno pogledamo što zapravo koristimo u svakodnevnoj prehrani", upozorava liječnica dr. Pamela Tambini za SheFinds. 

Liječnica dr. Courtney Scott također ističe problem u sastavu samog ulja. "Ono se koristi upravo zato što je visoko prerađeno, ali kemijski je ispunjeno omega-6 masnim kiselinama", kaže ona. Dodaje i da "takav profil može negativno utjecati na funkciju mozga". Iako se ne trebamo bojati svakog proizvoda koji ga sadrži, želimo svjesno birati manje prerađene i uravnoteženije masnoće kad god možemo.

Repičino ulje

Ovo se ulje često predstavlja kao zdravija opcija među biljnim uljima, no stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek opravdano. Iako ga mnogi preporučuju zbog niskog udjela zasićenih masti, manje se govori o razini prerade kroz koju prolazi. Upravo u tim procesima nastaju spojevi koji mogu imati dugoročne posljedice za zdravlje, osobito ako ga često koristimo.

"Canola ulje se intenzivno rafinira i često oksidira tijekom proizvodnje. Zbog toga dolazi do stvaranja spojeva koji mogu izravno štetiti zdravlju", ističe dr. Scott. Iako se možda čini da je riječ o "zdravijoj alternativi", želimo biti svjesni koliko ga unosimo i u kojem obliku.

Dr. Tambini također navodi da posebnu pažnju trebamo obratiti na mješavine biljnih ulja. "Slično kao i kod sojina ulja, biljna ulja često sadrže visoke količine omega-6 masnih kiselina. Omega-6 nije loš sam po sebi, no problem nastaje kada njihov unos značajno nadmaši unos omega-3 masnih kiselina", dodaje. Takva neravnoteža može potaknuti kronične upale povezane s kognitivnim padom, poremećajima raspoloženja, pa i neurodegenerativnim bolestima, zaključuje liječnica.