Hrvatski redatelji prisiljeni "kupovati" stvaralačku slobodu
Tijekom Pulskog filmskog festivala održana je trodijelna diskusija/okrugli stol pod nazivom "Cijena strasti"
(Snimio: Klemen Dvornik)
Tijekom Pulskog filmskog festivala, održana je, u sastavu bogatih popratnih programa, trodijelna diskusija pod nazivom »Cijena strasti«, a u organizaciji Društva hrvatskih filmskih autora i producenata. Na tribini su sudjelovale članice i članovi Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata, kao i predsjednici obje udruge, Danilo Šerbedžija i Hrvoje Osvadić, te Gregor Štibernik, direktor AIPA-e i Darko Bajić, redatelj i član Upravnog odbora UFUS AFA-e, organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava u audiovizualnom sektoru iz Slovenije, odnosno iz Srbije.
Nepovoljni nalaz europskog istraživanja hrvatske audiovizualne djelatnosti, Projekt CRESCINE (izrađen za potrebe Europske komisije), obuhvatio je komparativnu analizu malih europskih filmskih industrija te utvrdio značajne probleme u audiovizualnoj sredini, a skup u Puli bio je poziv na temeljito i žurno rješavanje detektiranih manjkavosti sustava.
Prema nalazima studije, intenzitet javnog ulaganja u RH je među najnižima u EU, a razina distribucije domaćeg i EU filma daleko ispod EU prosjeka. Razloge ovome studija nalazi u (komparativno) slaboj financijskoj potpori, izostanku temeljnih funkcija javnog RTV servisa, a također i u lošem stanju Kinoteke i općoj niskoj razini filmske/medijske pismenosti u zemlji. Spominje se i slaba uključenost komercijalnog sektora i globalnih servisa u posredovanju i potpori hrvatskog filma.
- Studija Portret hrvatske kinematografije u sklopu šireg projekta CRESCINE nastala je komparativnim istraživanjem EU podataka, a filmaše je privukla budući da pokazuje podudarnost znanstvenih nalaza i iskustava iz prakse. U sklopu šireg europskog istraživačkog projekta, autorica izvještaja za RH je dr. sc. Jaka Primorac iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, navedeno je tijekom skupa.
Na događaju je istaknuto kako se filmaši u drugim europskim zemljama bave isključivo filmom, zahvaljujući čemu su lišeni straha, imaju više umjetničkog samopouzdanja i osobnog samopoštovanja, dok je većina hrvatskih redatelja prisiljena »kupovati« stvaralačku slobodu radeći na komercijalnim poslovima. Iako nije imala osjećaj da bira strast nauštrb nečeg drugog kad je birala profesiju, redateljicu Juditu Gamulin proganja egzistencijalni strah kao i većinu njenih kolega, premda je već ostvarila ozbiljan međunarodni uspjeh s predstavljanjem svojeg debitantskog filma u razvoju, naglasila je.
Slažući se sa studijom, domaća filmska zajednica okupljena na panelu bila je ujedinjena u isticanju važnosti osnaženja hrvatske kinematografije kroz hitnu financijsku injekciju za Hrvatski audiovizualni centar u minimalnom iznosu od osam milijuna eura kroz jesenski rebalans državnog proračuna zbog vrtoglavog povećanja cijena rada, visoke stope inflacije te očitog nesrazmjera u visini javnih sredstava koja se odlijevaju kroz potporu servisnog sektora koji stranim produkcijama omogućuje povoljne uvjete za snimanje u Hrvatskoj.
Redateljica Jasna Nanut postavila je retoričko pitanje je li domaćoj kinematografiji suđeno da opstaje na entuzijazmu autora i producenata. Redatelj Andrija Mardešić naglasio je kako hrvatski film unazad nekoliko godina statistički ima veće uspjehe od hrvatskog sporta, mada se u njega ulaže neusporedivo manje te je naglasio važnost poimanja filma kao uspješnog hrvatskog izvoznog proizvoda, što je nedavno dokazano osvajanjem Zlatne palme u Cannesu za film »Čovjek koji nije mogao šutjeti« redatelja Nebojše Slijepčevića.
Producent Hrvoje Osvadić izrazio je ponos što je BBC našao programski interes u filmu »Paviljon 6« Gorana Devića, no i čuđenje što je film otkupio BBC otkupio, dok je HRT odbio ponudu za njegovu koprodukciju, tim više što se radnja filma događa u Zagrebu i bavi hrvatskom stvarnošću.
Nagrađivana producentica Miljenka Čogelja otkrila je kako je njoj koprodukcija s HRT-om nažalost nepoznat pojam te je izrazila zabrinutost za filmove koje je »pojela« inflacija prije realizacije što bi moglo rezultirati i znatno manjim brojem domaćih filmova u Puli. Redatelj Nevio Marasović se pak osvrnuo na zabrinjavajuće ograničenu dostupnost hrvatskog filma nakon prikazivanja na festivalima i kratkog okvira za prikazivanje u kinima.
No, da nije sve tako crno složili su se svi sudionici okruglog stola ističući da se proizvodi više žanrovskih filmova, Arena je tijekom festivala bila dobro posjećena, hrvatski je film rado gledan na streaming servisima na kojima je odnedavno prisutniji, a autori i producenti izrazili su i podršku ravnatelju HAVC-a Chrisu Marcichu u njegovoj borbi za financijski oporavak središnje filmske ustanove.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
