Izraz Flexitarier za označavanje određene prehrane najrasprostraniji je u Americi odakle potječe taj koncept prehrane. Tamo je osnovana inicijativa „Biti fleksitaran“ 2010. godine koja je pozvala kantine da nude manje ili nimalo mesa. Engleski izraz fleksitaran sastoji se od kombinacije riječi fleksibilan i vegetarijanac.

Fleksitarijanci su, dakle, fleksibilni vegetarijanci, ljudi koji žive s prehrambenim kompromisom. Jedu djelomično vegetarijansko i namjerno smanjuju konzumaciju mesa. Međutim, ponekad se odrezak ili kobasica nađu na njihovom tanjuru.

Za fleksitarijance ne postoje fiksna ili maksimalna količina konzumacije mesa ili ribe i ne postoji jedinstvena filozofija potrošnje. Neki jedu samo organsko meso i perad, drugi jedu meso samo u posebnim prilikama, treći redovito jedu meso, ali samo u vrlo malim količinama.

Učinak na zdravlje

U Njemačkoj, prema procjeni, živi 42 milijuna fleksitarijanaca. Dio njih, 7,4 posto su bivši vegetarijanci koji sada svjesno konzumiraju meso. Većina njih govori o svom zdravlju, a ne o etičkim vrijednostima ili zaštiti okoliša.

Meso samo po sebi nije loša hrana, ali istraživanje je pokazalo da prevelika konzumacija mesa često rezultira ukupnim nezdravim prehrambenim navikama, što može dovesti do nekih bolesti kao što su probavni problemi, osteoartritis, kardiovaskularne bolesti. Fleksitarijanci smanjuju te rizike.

Prema studijama, oni imaju više znanja o prehrani od ostalih. U skladu s tim, više svjesno konzumiraju uravnoteženu prehranu. Potrošnja iznosi oko 300 do 600 grama mesa tjedno, što odgovara preporukama Njemačkog društva za prehranu i polovici trenutne prosječne potrošnje.

Rezultat takozvanih vegetarijanaca sa skraćenim vremenom je da su vitkiji i sretniji sa svojom tjelesnom težinom od prosjeka.

Uz to, biljna hrana ima značajno bolji utjecaj na klimatske promjene od životinjske. Gotovo 70 posto emisija stakleničkih plinova stvara se zbog proizvodnje životinjske hrane. Ako s vremena na vrijeme ne jedete meso, ne štedite samo životinje, već i okoliš.

Nedostaci

Oni koji smanje potrošnju mesa i jedu svjesno svestranu prehranu, ne mogu učiniti velike greške. No, vegani kritiziraju prehrambeni koncept fleksitarijanaca. Za njih ovaj način života "nije dovoljan i bitno se razlikuje od načina života normalnih jela s mesom. Životinje bi i dalje patile i svele bi se na vrijednosti dobavljača proizvoda.

Flexitarijanci se obično namjerno bave svojim tijelom i prehranom, a u skladu s tim jedu i zdravo. Međutim, manja konzumacija mesa ne samo da ima zdravstvene koristi, već može imati i pozitivan učinak na problem tvorničkog uzgoja hrane i zaštite klime ako se ta životna filozofija širi dalje. Trend je u svakom slučaju pozitivan.

Ova prehrana uključuje dodavanje što više biljnih namirnica bogate proteinima poput leće, slanutka, graha, graška, orašastih plodova i sjemenki, te novih vrsta namirnica poput tofua i seitana. Osim što su odličan izvor proteina, mahunarke su i bogat izvor željeza, kalija, cinka, i dragocjenih vlakana koji su jako bitni za dobru probavu. Za vlakna je poznato i da pomažu kod smanjenja kolesterola kao i sjemenke koje su pune polinezasićenih masti zdravih za srce.

Ovakva prehrana nema jasna pravila niti preporučeni broj kalorija i makronutrijenata, te je to na neki način zapravo više kao stil života nego prehrana. Zbog svoje fleksibilne prirode i usredotočenosti na ono što treba uključiti, a ne ograničiti, fleksitarijanska dijeta popularan je izbor za ljude koji žele jesti i živjeti zdravije. Istraživanja sugeriraju da je vegetarijanska prehrana povezana s manjom ukupnom učestalošću svih karcinoma, a posebno kolorektalnog karcinoma, te da svakodnevno jedenje 50 grama prerađenog mesa može povećati rizik od raka debelog crijeva, pa je najbolje ograničiti takvu hranu. Osim toga, ovakva prehrana dobra je i za sve one koji žele izgubiti koju kilu viška jer fleksitarijanci uglavnom ograničavaju visokokaloričnu, prerađenu hranu i jedu više biljne hrane koja je prirodno niža u kalorijama.

Izbjegavaju prerađevine

Kada fleksitarijanci odluče jesti meso, odabiru najčešće nemasno meso visoke kvalitete, poput piletine ili puretine. Ono što se uglavnom izbjegava je prerađeno meso poput slanine, kobasica, salame, šunke i pašteta, jer sadrže puno zasićenih masti i soli, a vrlo malo vitamina i minerala.

Osim što je dobro za zdravlje, smanjivanje potrošnje mesa može pomoći u očuvanju prirodnih resursa smanjenjem emisije stakleničkih plinova, kao i korištenja zemlje i vode.

Razna istraživanja utvrđuju i da bi prelazak s prosječne zapadnjačke prehrane na fleksitarijansku, gdje se meso dijelom zamjenjuje biljnom hranom, mogao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 7 posto. Ukoliko se jede više biljne hrane, time će se više zemlje posvetiti uzgoju voća i povrća za ljude umjesto hrane za stoku što je dobra vijest s obzirom da je za uzgoj biljaka potrebno puno manje sredstava nego za uzgoj životinja za jelo.

Povezane vijesti

• Manje mesa štiti klimu, pokazuje studija
• Crveno meso nije zdravo ni za okoliš
• Obaraju se rekordi: Jaja, šunka, meso, riba - sve je skuplje čak 30 posto!