Područje prirode smješteno južno od Premanture, lokalnog naziva Punta, mjesto je iznimne i nesvakidašnje biljne raznolikosti. Ta raznolikost očituje se u 400 hektara mozaika različitih staništa gdje pogodne uvjete za život nalazi više od 600 biljnih vrsta. Veliko bogatstvo biljaka za sobom nosi vrijedan i nadasve raznolik životinjski i gljivlji svijet. Zahvaljujući upravo prirodnim vrijednostima, područje je zaštićeno u kategoriji značajnog krajobraza, a na europskoj je razini prepoznato i prema Direktivi o divljim vrstama i staništima zaštićeno u najveću mrežu zaštićenih područja u Europi, Natura 2000 ekološku mrežu.

Premanturski poluotok kakvog danas poznaje većina čitatelja nedvojbeno ne bi postojao da tijekom povijesti nije postojala potreba za otvaranjem poljoprivrednih površina. Kako su se naši stari uglavnom bavili poljodjelstvom i stočarstvom, otvorene površine bile su im nužne da bi se mogli prehraniti i od svoga rada živjeti. Zbog toga su se šume znale krčiti, a postojanju hrastovih šuma na Punti danas svjedoče tek pojedinačni primjerci nekadašnjih gorostasa. Dok su krčili šume, tadašnji mještani nisu ni sanjali kako će se upravo na tim mjestima razviti travnjaci, vrlo vrijedna staništa koja obiluju biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama. Nažalost, danas su to jedna od najugroženijih staništa, prvenstveno zbog napuštanja tradicionalnog načina stočarstva.

Travnjaci Kamenjaka dom su nekim od najrjeđih vrsta u Hrvatskoj poput žute kičice koja ima jedino stanište upravo na Kamenjaku ili zimskog jednolista za kojeg se čak mislilo da je u Hrvatskoj izumro. Osim njih, na travnjacima se viđa i mnoštvo orhideja, a među njima status božanstva ima istarska kukavica koja raste samo u južnoj Istri i nigdje drugdje na svijetu! Danas su travnjačka staništa zbog svojih vrijednosti uvrštena čak i u Direktivu o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC) Europske unije.

Budući da su nastali međudjelovanjem čovjeka i prirode, za travnjake se vezuje termin poluprirodnih staništa. Kada bi bili prepušteni isključivo prirodi, travnjaci bi vrlo brzo zarasli drvenastom vegetacijom u guste šikare nekih od vrsta poput vrijesa, brnistre, kupine ili šmrike. Iako i takva područja nedvojbeno imaju određenu vrijednost, ona imaju značajno manju bioraznolikost nego li travnjačke površine. Razlog je to zbog kojeg su za opstanak travnjaka intervencije čovjeka (u određenoj mjeri ) naprosto neophodne. Intervencije mogu biti raznolike pa se u tom smjeru primjenjuju metode poput mehaničkog uklanjanja drvenaste vegetacije, metode propisanog paljenja ili metode primjene ekstenzivnog tipa ispaše.

Uz optimalan broj grla na nekom području, upravo je primjena ispaše najidealniji način kako dugotrajno očuvati povoljno stanje neke travnjačke površine. Odabir pasmine stoke ovisi o vrsti travnjaka čije se stanje želi očuvati, a optimalno pašno opterećenje za područje Punte je 1 do 1,5 grlo po hektaru.

Iako je ispaša na premanturskom poluotoku prisutna stoljećima unatrag, danas se zbog spleta okolnosti ovce tu ne nalaze, ali su u tijeku dogovori oko njihovog povratka.

Uslijed dugotrajnog izostanka ispaše, travnjaci ubrzo zarastaju do stadija kojeg stoka više ne može povratiti u početno stanje, a primjena metode mehaničkog uklanjanja je neprimjenjiva. U tom se slučaju metoda propisanog paljenja koristi kao najpogodnija metoda. Upravo takav pristup primijenit će se na travnjaku koji je zarastao na području između uvale Debeljak i rta Kamenjak. Proces je već započeo izradom analize biljnog sastava kako bi se moglo pratiti stanje i uspješnost same metode. Osim biljnog sastava, pratit će se i fauna noćnih leptira kao jednih od boljih bioloških indikatora koji nam kazuju kratkoročno i dugoročno stanje ekosustava.

Sama metoda paljenja primjenjuje se uz strogi nadzor vatrogasaca te kad su najpovoljniji vremenski uvjeti. Oko čitave lokacije izradit će se tampon zona u širini od tri do pet metara, a paljenjem će biti obuhvaćeno nešto manje od četiri hektara u prvoj godini. U drugoj će se godini izvršiti paljenje dodatna dva hektara, a krajnji rezultat očekuje se u periodu oko pete godine od primjene metode propisanog paljenja. Po isteku perioda od pet godina, uz obveznu rimjenu ispaše, očekuje se postepeni razvitak odnosno povratak mediteranskih travnjaka tamo gdje im je i mjesto.

Kao posljednje, ali ne i manje važno, za napomenuti je da se životinje, kao i ljudi, boje vatre i od nje bježe.

Prema tome, jedinke koje se tamo nađu naselit će okolna područja i nastaviti živjeti u blagodatima koje će im novi-stari travnjak pružati nakon obnove.

Republika Hrvatska, kao i ostale zemlje članice EU, ima obvezu uspostaviti upravljanje nad područjima Natura2000 ekološke mreže, najveće mreže zaštićenih područja u svijetu. Cilj zaštite ekološke mreže jest uspostava uspješnog upravljanja nad staništima i vrstama od prioriteta za EU kako bi se uspostavilo i očuvalo njihovo povoljno stanje. Mreža je temeljena na direktivi o očuvanju divljih ptica i direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Republika Hrvatska ima 29,34 posto ukupne površine RH pod Natura staništima (36,67 % kopnenog teritorija i 16,26 % teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda).

Povezane vijesti

• "OD KRALJA DO CARA" U AUSTROUGARSKOJ MANIRI: Na Gornjem Kamenjaku svečano otvorena poučna staza uz interpretativnu šetnju Istra Inspirita
• VIDEO / BRUNO ŠIMLEŠA JUTROS KRENUO S KAMENJAKA NA NAJVEĆI HUMANITARNI IZAZOV DOSAD: Hodanjem po najvišim hrvatskim planinama prikuplja pola milijuna kuna za psihološku pomoć oboljelima od raka
• S još pedeset metara suhozida završava se nova parkirna zona kod uvale Njive na Kamenjaku