Na području Donjeg Kamenjaka i medulinskog arhipelaga, u cilju obnove tamošnjeg suhozida i ograđivanja parkinga, djelatnici JU Kamenjak i vrijedni volonteri pažljivo nose i slažu kamen po kamen. Ondje se, počevši od prekjučer ujutro pa do danas do 13 sati, održala trodnevna radionica u organizaciji Javne ustanove Kamenjak i pod stručnim vodstvom Udruge 4 grada - Dragodid.

Valorizacija suhozidne baštine

Aljoša Ukotić, ravnatelj JU Kamenjak, istaknuo je da je intencija za ovu godinu, a kroz radionicu, završiti parkirnu zonu prije skretanja za uvalu Njive, što podrazumijeva izgradnju pedesetak metara suhozida.

- Ovo je nova parkirna zona koja je nastala prije tri godine, iako su ljudi ovdje imali i prije naviku parkirati. No, u međuvremenu su stavljene drvene grede i samim tim suhozidom vizura Kamenjaka poprima drugačiji oblik, onakav kakav bismo mi željeli da bude. Suhozida ima mnogo na Kamenjaku, no budući da stočarstvo ovdje nije prisutno već neko vrijeme, nama je cilj da suhozid bude valoriziran kao struktura kojom se ograđuju parcele. Nadamo se da ćemo i u idućim godinama, minimalno jednom godišnje, organizirati radionice kako bismo, uz zaštitu prirode, povećali i valorizirali suhozidnu baštinu na području Donjeg Kamenjaka, kaže Ukotić.

Aljoša Ukotić, ravnatelj JU Kamenjak (Snimio Dejan Štifanić)

Napominje da je ovo korak naprijed u edukaciji posjetitelja koji se i na punktovima uz prometnice informiraju o važnosti suhozida za našu regiju, ali i njegovoj bioraznolikosti budući da on služi kao vrijedno sklonište za brojne životinjske i biljne vrste.

U umijeću slaganja kamena bez vezivnog materijala koje se na našem područja prenosilo s koljena na koljeno, u petak su se, uz djelatnike JU Kamenjak te članove udruge 4 grada - Dragodid, okušale i vrijedne ruke premanturskih vrtićaraca, umirovljenika i drugih volontera. Vera Vidmar, predsjednica Sindikata umirovljenika podružnice Medulin, ističe da se njih dvadesetak članova uvijek rado odaziva aktivnostima na Kamenjaku budući da je, kaže, i njima JU Kamenjak uvijek na usluzi.

- Rekreaciju imamo dva puta tjedno, a danas nam ju ova aktivnost zamjenjuje. Jest da nam je teško, jer, lako se sagnemo, ali se teško dignemo, no, u svakom slučaju, dignemo se!, kaže Vidmar. Osim spretnih penzionerki, ova je aktivnost razveselila i mališane iz Dječjeg vrtića Medulin koji su spremno prionuli poslu. Zajednički su nosili kante s kamenjem, a usto su, uz edukaciju i smjernice, naučili i kako graditi suhozid bez ikakve mehanizacije.

Jednostavna pravila gradnje

Zahvaljujući entuzijazmu udruge Dragodid koja kroz brojne radionice promovira suhozidnu baštinu u Hrvatskoj, umijeće gradnje suhozida nematerijalno je dobro uvršteno 2018. godine na popis UNESCO-ve kulturne baštine. Ova građevina od prirodnih materijala, osim što je služila za zaštita usjeva od bure, često se koristila za ograničavanje granica posjeda, kao i u svrhu ograde za životinje. Mislav Tovarac, član spomenute udruge, rekao nam je da potražnja za obnovom suhozida i broj radionica kroz godine sve više raste, pa su tako sada već na više od 50 radionica godišnje.

- Prva radionica na Kamenjaku bila je u ožujku kada smo napravili potez suhozida od 80-ak metara. Odlučili smo izradu podijeliti na dvije akcije, došli smo opet i odaziv je super, a i vrijeme nas je poslužilo. Izgradnja suhozida sama po sebi nije zahtjevna, svatko u kratkom vremenu može usvojiti kako graditi suhozid ako slijedi osnovna pravila. Potrebno je, na primjer, kamen stavljati dužinski uz zid umjesto širinom, treba preklapati fuge, gledati da su uvijek sve rupe zapunjene i da tijekom slaganja na kamen, on ne pada prema van nego prema unutra. Ako se držite toga, prvi zid neće nužno biti najljepši, ali će biti funkcionalan i čvrst, a to je najbitnije, otkriva Tovarac.

(Snimio Dejan Štifanić)

Ukotić je podsjetio da je ideja za obnovom suhozida nastala 2019. godine, no budući da se posljednje dvije godine radionice nisu mogle održati, s njima su krenuli tek u ožujku ove godine.

- Vegetacija kroz dugi niz godina probija i otvara suhozid, zbog čega smo velik dio suhozida, kao što je to ovaj kraj uvale Njive, morali gotovo u potpunosti maknuti. Zemljani temelji su bili pripremljeni, a nakon toga se sve iznova preslagivalo kako bi idućih stotinjak godina on ponovno bio na ovom području, pojašnjava Ukotić koji je ovim putem iskoristio priliku zahvaliti se premanturskim penzićkama, djeci iz vrtićke skupine Premsići i lovačkom društvu Istra koji se uvijek rado odazivaju aktivnostima. 

Masivan kamen kojeg koriste za gradnju suhozida primili su na dar iz iskopa u Vinkuranu, a zalihe, kaže Ukotić, ima i za buduće radionice koje su već u planu, a to je uređenje suhozida na ulasku na područje Donjeg Kamenjaka.

- Nadamo se da ćemo godišnje obnoviti stotinjak metara suhozida, što nam je dugoročan cilj, kazao je Ukotić i dodao da je vrijednost projekta 20-ak tisuća kuna. A još jedan prioritet je, ističe, području Kamenjaka smanjiti i broj automobila u špici sezone, od 25. srpnja do 20. kolovoza.

Povezane vijesti

• TRAVNJACI KAMENJAKA dom su nekim od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj
• "OD KRALJA DO CARA" U AUSTROUGARSKOJ MANIRI: Na Gornjem Kamenjaku svečano otvorena poučna staza uz interpretativnu šetnju Istra Inspirita
• VIDEO / BRUNO ŠIMLEŠA JUTROS KRENUO S KAMENJAKA NA NAJVEĆI HUMANITARNI IZAZOV DOSAD: Hodanjem po najvišim hrvatskim planinama prikuplja pola milijuna kuna za psihološku pomoć oboljelima od raka