Značajno je pala uspješnost rješavanja ispita iz engleskog, a poboljšala se iz hrvatskoga jezika

Oko tri tisuće maturanata pisalo je probne ispite koje je početkom ožujka u Puli, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku i Varaždinu organizirala Algebra, u sklopu najvećeg nacionalnog testiranja spremnosti za ispit državne mature.

Prema rezultatima, u odnosu na prošle godine, značajno je pala uspješnost rješavanja ispita iz engleskoga jezika (za čak 13 postotnih bodova), predmeta s kojim maturanti tradicionalno imaju najmanje problema, dok se poboljšanje rezultata vidi na ispitu iz hrvatskoga jezika (deset postotnih bodova bolji rezultat).

Najveći bauk matematika

Matematika je i dalje najveća prepreka maturantima te na probnim ispitima iz ovog predmeta i dalje ostvaruju najlošije rezultate u usporedbi s drugim predmetima. Istovremeno, 33 posto učenika izjavilo je kako se u ovom trenutku još uvijek nisu počeli spremati za važan ispit državne mature, a samo devet posto smatra ih se vrlo dobro ili odlično pripremljenima.

- Iznenadili su nas nešto lošiji rezultati iz engleskog jezika, ali činjenica je da su se maturanti ove godine uglavnom odlučili za pisanje više razine. Vjerujem da su na taj način htjeli testirati svoje znanje ili neznanje. Isto tako, jednim dijelom bi za to mogla biti zaslužna i opuštenost prema ovom predmetu, jer mnogi učenici imaju percepciju engleskog kao lakšeg predmeta. Kao i uvijek, matematika se smatra najzahtjevnijim predmetom, kojeg se maturanti najviše pribojavaju i za kojeg se najduže pripremaju. Budući da je čak trećina maturanata, koji su pisali probne ispite, izjavila da se još nisu ni na koji način počeli pripremati za državnu maturu, tada je moguće i da engleski još nije došao na red. Sad kad su učenici dobili uvid u stvarno stanje i vjerujem da će početi s kvalitetnim pripremama, izjavio je Toni Milun, profesor matematike na Visokom učilištu Algebra, koji je sudjelovao u pripremi probnih ispita mature iz matematike.

Svaki šesti maturant želi studirati ekonomiju

Za razliku od prošle godine, kada se najveći pad znanja vidio na ispitima iz hrvatskoga jezika, ove su godine učenici na probnim ispitima ostvarili najveći rast upravo na ovom predmetu. Na A razini ostvarena je prosječna riješenost ispita od 57 posto, što je znatno više od lanjskih 47 posto (pa i od 53, odnosno 51 posto ranijih godina) dok je na B razini riješenost bila 56 posto, što je također nešto više nego lani (52 posto) i usporedivo s rezultatima koje su maturanti ostvarili 2015. Probne ispite iz hrvatskoga jezika na A razini najbolje su riješili maturanti u Dubrovniku (uspješnost rješavanja od 62 posto) a na B razini u Dubrovniku i Rijeci (62 posto).

- Uvijek je zanimljivo saznati koje su želje maturanata za nastavak obrazovanja, odnosno koje studije namjeravaju upisati. Kao najpopularnije polje studiranja tradicionalno se i ove godine istakla ekonomija koju želi upisati svaki šesti maturant ili maturantica, zatim slijedi računarstvo koje zanima svakog šesnaestog, a psihologija svakog dvadesetog maturanta. Elektrotehniku, edukacijsko rehabilitacijske znanosti, pravo, farmaciju ili medicinu bi upisao svaki dvadesetpeti kandidat. U odnosu na godinu prije, raspodjela prioriteta je vrlo slična s time da je nešto značajnije porastao interes za studijima ekonomije, psihologije i arhitekture, dok su maturanti iskazali ponešto manji interes za medicinu i stomatologiju, komentirao je rezultate Hrvoje Balen, član uprave Algebre.

Na kraju istaknimo i to da, kada bi danas bio ispit državne mature, za njega se potpuno spremnima smatra samo jedan posto maturanata, vrlo dobro pripremljenima smatra se njih osam posto, dobro pripremljenima 51 posto, a loše ili nimalo pripremljenima čak 40 posto. (B. PETROVIĆ)