Hrvatska sutra, 14. travnja, obilježava Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, spomen na dan na 2015. godinu kada je krčki pršut registriran u Europskoj uniji. To je bila prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je ostvario jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Postupak zaštite provodi se prvo na nacionalnoj razini i provodi ga Ministarstvo poljoprivrede, a po završetku postupka naziv proizvoda zaštićen je na području Republike Hrvatske. Nakon toga Europskoj komisiji prosljeđuje se zahtjev za registraciju zaštićenog naziva, a postupak završava upisom naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI), zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (ZTS). Time je naziv zaštićen na području cijele Europske unije.

Istra obiluje kvalitetnim autohtonim proizvodima, od kojih su neki od njih registrirani i zaštićeni na nacionalnoj i razini Europske unije, a za neke se provodi postupak.

Istarski pršut

Istarski pršut

Istarski pršut/Istrski pršut jedna je od četiri zaštićene vrste pršuta u Hrvatskoj (krčki, istarski, drniški i dalmatinski). Proces zaštite naziva počeo je u prosincu 2008. godine, kada je Udruga proizvođača Istarskog pršuta podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti. Ministarstvo je 2011. godine registracijom na nacionalnoj razini zaštitio istarski pršut, da bi u listopadu 2012. godine uputilo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva na razini Europske unije. Europska komisija nakon rješavanja prigovora na europskoj razini i postignutim dogovorom s Republikom Slovenijom 2015. godine naziv Istarski pršut/Istrski pršut upisuje u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Istarski pršut je obrađeni svinjski but bez kože i potkožnog masnog tkiva, soljen isključivo s morskom soli ili uz dodatak papra, lovora, ružmarina i češnjaka. Sušenje traje od 12 do 18 mjeseci.

Istra, ekstra djevičansko maslinovo ulje

Naziv Ekstra djevičansko maslinovo ulje Istra zaštićen je u Republici Hrvatskoj od 2017. godine, a od 2019. godine na području cijele Europske unije. Proces zaštite počeo je 2013. godine, kada je Klaster Istarskih maslinara - gospodarsko interesno udruženje uzgajivača maslina, prerađivača maslina i trgovaca maslinovim uljem iz Vodnjana, podnio Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaštitu oznake izvornosti.

Ovo ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se iz plodova masline sorte: buga (črna), buža, črnica, drobnica, istarska bjelica (bianchera), karbonaca, mata, plominka, puntoža, rošinjola, štorta, žižolera, frantoio, leccino, maurino, moraiolo, pendolino i picholine.

Istarski med

Istarski med/Istrski med dobio je europsku zaštićenu oznaku izvornosti 2024. godine. Postupak zaštite počeo je 2017. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva koji su pokrenule hrvatska Udruga pčelara Lipa i slovensko Obalno čebelarsko društvo Koper. Oni su nadležnim ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti.

(Arhiva Glasa Istre)

Obuhvaća med od bagrema, kadulje, kestena, lipe, vriska, cvjetni med i med od bjelogorične medljike. Različitost i bogatstvo florističkog sastava Istre izravno utječu na posebnost istarskog meda koja se očituje u njegovim specifičnim okusima i mirisima.

Posebnost proizvodnog područja, višegodišnje iskustvo pčelara i tradicija proizvodnje koja seže u početak prošlog stoljeća i koja se prenosi s generacije na generaciju, u konačnici čine istarski med prepoznatljivim među potrošačima.

Meso istarskog boškarina

Komisija Europske unije zaštitila je 2022. godine meso istarskog goveda-boškarina/meso istrskega goveda-boškarina koje je dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti.

Bilo je potrebno više od 20 godina za obnavljanje broja grla tradicionalnog istarskog goveda. On se danas uzgaja u gastronomske svrhe zahvaljujući Istarskoj županiji, koja je pokrenula nekoliko programa za zaštitu uzgoja boškarina zajedno s Agencijom za ruralni razvoj Istre.

Postupak zaštite mesa boškarina počeo je 2015. godine zajedno sa slovenskim partnerom – Kmetijskom zadrugom Agraria Koper.

Pazinski cukerančići

Pazinski cukerančić

Inicijativu za zaštitu pazinskog cukerančića pokrenula je Davorka Šajina iz agroturizma Ograde 2015. godine, a proveli su je LAG Središnja Istra, Udruženje obrtnika Pazin, Grad Pazin, Etnografski muzej Istre, te proizvođači, tvrtke Antica i Reginex.

Umijeće pripreme ove tradicijske slastice na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara, Ministarstvo kulture uvrstilo je 2018. godine.

Vrsarani su u zahtjevnom poslu zaštite tradicijske slastice, vrsaranski amareti, kao nematerijalnu kulturnu baštinu, koji se spravljaju s lješnjacima.

Istovremeno, Grad Rovinj i Turistička zajednica Rovinja rade na valorizaciji i zaštiti jedinstvene rovinjske slastice, gianduje. Slatkiš, deliciju od čokolade i badema, osmislio je 1813. godine Marco Antonio Bazzarini, rodom iz Rovinja.

Momjanski muškat

Momjanski muškat, Moscato di Momiano, dobio je 2021. godine oznaku izvornosti Europske unije, a zahtjev za zaštitu podnijela je 2013. godine Udruga Vino Momilianum. Iako se vino sorte muškat bijeli u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje uzgoja ovog vina.

Problemi s teranom

Problemi s teranom počeli su 2013. godine ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Kraški teran Slovenija je zaštitila kao autohtoni proizvod 2000. godine, a ulaskom u EU zaštitu su prenijeli u europski sustav zaštite autohtonih proizvoda. Nakon ulaska u EU, našim je vinarima zabranjeno korištenje ime teran na etiketama. Problem je riješen 2017. godine kada je Europska komisija usvojila delegirani akt kojim se istarskim vinarima omogućava korištenje imena teran.

Istarski proizvodi u postupku zaštite

Na aktualnom satu Skupštine Istarske županije, krajem prošle godine, bilo je govora o postupcima zaštite istarskih autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Za istarski ovčji sir rečeno je da je postupak dovršen, te se uskoro očekuje dobivanje oznake na razini EU.

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je 2022. godine rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva Istarski ovčji sir/Istrski ovčji sir kao zaštićena oznaka izvornosti. Zaštita naziva zajednički je projekt hrvatskih i slovenskih proizvođača ovog proizvoda, stoga se postupak zaštite usporedno provodi u Hrvatskoj i Sloveniji. U Hrvatskoj zahtjev za zaštitu podnijela je Udruga proizvođača istarskih koza i ovaca iz Vodnjana. Nakon ostvarene prijelazne nacionalne zaštite u obje zemlje članice, Hrvatska i Slovenija uputila je Europskoj komisiji zajednički zahtjev za registraciju naziva.

U prijelaznom razdoblju zaštite je istarska kobasica, a priprema se zaštita istarskog bijelog i crnog tartufa, te pet vrsta rakije (komovica, medenica, ruda, biska i teranino).

Po meni, u društvu rakija koje treba zaštititi, trebao bi se naći rovinjski pelinkovac, tim više što je već zaštićen Hrvatski pelinkovac, čije je polazište tvornica likera osnovana 1862. godine u Zagrebu.

Destileriju u Rovinju utemeljio je 1925. Giorgio Benussi. Poslije Drugog svjetskog rata, 1948. godine, je nacionalizirana, prelazi u sastav Poljoprivredne zadruge Rovinj, potom posluje u sastavu Jadranturista, te je 1998. godine privatizirana. Od tada posluje samostalno kao Darna. Ovaj liker priprema se na biljnoj bazi iz macerata pelina, a prirodnu boju dobiva karmelizacijom šećera u bakrenim kotlićima. Bitan detalj je dozrijevanje pelinkovca u hrastovim bačvama. 

Pedeset zaštićenih proizvoda

Republika Hrvatska sada ima 50 proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti: Istarski med/Istrski med, Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje/Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut/Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra – ekstra djevičansko maslinovo ulje, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli/Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina/Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje, Meso crne slavonske svinje, Ludbreški hren i Vrbovečka pera.

Povezane vijesti

• KAMENOLOMI I KIPARSKE RADIONICE/ŠKOLE U ISTRI Batom i škarpelom po trdoj istrijanskoj groti
• BILJEŠKE O POVIJESTI FUNTANJANSKOG FEUDA NA POREŠTINI I OBITELJ BORISI Plemić Bernardo Borisi, prebjeg iz Bara, otac Funtane
• TRKE MAGARACA U ISTRI TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE I BLAGDANA Tovar, dugouški tvrdoglavi revac, upregnut u turizam