BARANJSKA VINA: Graševina Belje

Enoteka Emila Perdeca

Republika Hrvatska okružena je vinsko-vinogradarskim susjedima te na nekoliko mjesta vinogorja dijelimo sa susjednim zemljama. Počevši od krajnjeg zapada gdje nalazimo hrvatsku i slovensku Istru, pa kroz Međimurje i Zagorje dolazimo do krajnjeg istoka, gdje u Srijemu i Baranji graničimo sa Srbijom i Mađarskom.

Danas je moj fokus upravo na Baranji, povijesnoj srednjoeuropskoj regiji koja je po jednoj verziji ime dobila po vinu, jer Baranja je izvedenica od mađarskih riječi bor - vino i anya - majka. Za razliku od Istre koja je većim dijelom u Hrvatskoj, a manjim u Sloveniji, veći dio Baranje je u Mađarskoj, a manji se nalazi u Hrvatskoj. Mađarski dio Baranje je zasebna županija, dok se hrvatski dio Baranje nalazi u sastavu Osječko-baranjske županije. Granice ove povijesne zemljopisne regije čine Dunav na istoku i Drava na jugozapadu.

Kraljica vinograda

Sjeverna i zapadna granica Baranje određena je upravnom granicom Baranjske županije u Mađarskoj. Povijesno središte Baranje je grad Pečuh, koji je i najveći grad u mađarskom dijelu, dok je to u hrvatskom dijelu Beli Manastir. Multietničnost je zajednička za Istru i Baranju, a obje su regije bile u sastavu Austro-Ugarske Monarhije sve do 1920. godine. Kao i u svakom ratu pobjednici pišu povijest pa je tako Istra nakon Prvog svjetskog rata pripala Italiji, a Baranja tada novoosnovanoj Kraljevini SHS.

Toliko o povijesti, a što se tiče sortimenta grožđa, u Baranji je, kao i u Slavoniji, graševina kraljica vinograda. Nedavno je upravo u Pečuhu u organizaciji vinskog magazina Pécsi Borozó održan Olaszrizling Grand Tasting 2021., prvo veće ocjenjivanje vina od sorte graševina. Graševina je tipična srednjoeuropska sorta grožđa koja se uzgaja na svim teritorijima bivše Habsburške Monarhije. Od zemlje do zemlje nosi različito ime pa je tako u Austriji welschriesling, u Mađarskoj olaszrizling, u Češkoj i Slovačkoj je vlašský ryzlink, u Srbiji grašac, u Sloveniji laški rizling, a mogu se čuti još i sinonimi riesling italico ili talijanski rizling.

Jedan od najznačajnijih proizvođača graševine u Hrvatskoj su Vina Belje iz Kneževih Vinograda. Temelje Belja postavio je princ Eugen Savojski, a u svoje 324 godine postojanja Belje je prošlo burnu povijest, uz nekoliko ratova i s raznim upraviteljima. U novijoj povijesti za vinski dio Belja najznačajnija investicija desila se 2011. godine kada tadašnji vlasnik, koncern Agrokor otvara najsuvremeniju vinariju u regiji.

Vina Belje danas obrađuju oko 550 hektara vinove loze od čega 85 posto otpada na graševinu, pet posto na ostale bijele sorte, a deset posto na crvene sorte. Vina na tržište plasiraju u nekoliko linija, počevši od baznih većih pakiranja, zatim linija Select, Premium, do visoke linije biranih vina Goldberg. Danas bih s vama podijelio moje viđenje graševine iz Select linije za koju grožđe dolazi iz mladih vinograda.

Isključivo u inoxu

Nakon berbe i prerade, vino odležava isključivo u inoxu, a vina su namijenjena širokoj publici u raznim prigodama te predstavljaju izvrsnu vrijednost za novac. Vino krasi elegantna zelenkasto-žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto. Nakon točenja u čašu vino se vrlo brzo otvara, a na prvo mirisanje javljaju se voćne note zelene jabuke, note vinogradarske breskve, potom dolazi mala nota agruma u obliku korice limete te nota mladoga luka i ružmarina, dakle kompleksnost mirisa je bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, a s druge strane krasi ga jako dobra svježina, ukusno je te ga krasi srednje tijelo.

Vino je djelomično uravnoteženo jer mu ipak malo prevladava desna strana, intenzivnost okusa je djelomično izražena te je i trajnost okusa djelomično trajna. Kakvoća okusa je fina, vino je harmonično, a na aftertasteu javlja se nota vinogradarske breskve. Vino je u odličnoj formi, ne treba ga čuvati, već trošiti jer kroz par mjeseci na tržište će izaći vino iz nove berbe. Enogastronomski, ovakav tip vina izvrsno paše uz lagana predjela, a ja sam ga kušao uz srdele sa žara.

Foto