Zagrebačko Sveučilište predstavilo HGK-u svoj prijedlog zakona o znanosti

(Hina/EPA)

Sveučilište u Zagrebu predstavilo je u četvrtak Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) svoj prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, istaknuvši da time pokušava smisleno riješiti probleme koje prijedlog Ministarstva znanosti zanemaruje.

Govoreći pred dužnosnicima i članovima HGK-a rektor Sveučilišta Damir Boras ustvrdio je da njihov prijedlog zakona nastoji očuvati autonomiju Sveučilišta, insistira na osiguranju kvalitete rada Sveučilišta i očuvanju njegove javne funkcije, te ga nastoji zaštititi od komercijalizacije.

Požalio se da prijedlog Ministarstva znanosti ugrožava osnovnu misiju Sveučilišta za poučavanjem, te da će stvoriti edukacijski jaz između studenata čiji roditelji mogu plaćati studij i onih koji to ne mogu.

Također, Boras je kazao da između Ministarstva koje donosi prijedlog zakona i Sveučilišta nema suradnje, što ga začuđuje.

Ivo Družić s Ekonomskoga fakulteta upozorio je da hrvatska politika u znanosti i visokom obrazovanju ide u suprotnom smjeru od politike EU-a. Obrazložio je to podacima koji pokazuju da je Hrvatska po ulaganjima u znanost i istraživanje na začelju Europe, te da ulaganje Hrvatske u taj sektor iznosi 80 eura po stanovniku, što je sedam puta manje od europskog prosjeka.

Stoga je zatražio godišnji rast ulaganja za istraživanja od 10 posto, te trostruko povezivanje s gospodarstvom, kroz centre za mobilnost i studentsku praksu, kroz centre za cjeloživotno obrazovanje te kroz inovacije i transfer tehnologije.

Prijedlog Ministarstva ne daje pravnu sigurnost

Željko Potočnjak s Pravnoga fakulteta smatra da prijedlog Ministarstva ne daje pravnu sigurnost, a Sveučilište je za temeljite promjene. Po njemu, sustav ima potencijala, teško je upravljiv i dopušta političke utjecaje na dnevnoj razini, pa se buduća rješenja trebaju temeljiti na jačanju sustava osiguranja kvalitete znanosti i visokog obrazovanja.

Frane Staničić s Pravnoga fakulteta kaže da je najveća konceptualna razlika ugradnja Zakona o osiguraju kvalitete u Zakon o znanstvenoj djelatnosti, te da prijedlog određuje dva tipa sveučilišta, funkcionalna i institucionalna.

Ključ djelovanja Sveučilišta je autonomija i zato smo pokušali detaljnije propisati da nitko ne smije na nju utjecati sve dok se poštuje zakon, rekao je Staničić.

Prijedlog Sveučilišta također želi očuvati i ojačati položaj Nacionalnog vijeća kao krovnog tijela, kojemu su proširene ovlasti i u formiranju državnog proračuna koji se odnosi na znanost.

Zakon bi uveo Vijeće znanstvenih instituta, koje bi bilo pandan rektorskom zboru za znanstvene institute.

U pogledu financiranja, prijedlog ide za tim da država raspoređuje samo sredstva koja izravno daje sveučilištima, te da ne zadire u ona sredstva koja sveučilišta ostvare sama na tržištu.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović, koji je ujedno i predsjednik Savjeta Sveučilišta u Zagrebu, pozvao je na kompromis između Ministarstva i Sveučilišta i istaknuo da Sveučilište ima tradiciju i iskustvo koje se smije zanemariti.