Osiguranje jednakih mogućnosti za svu djecu, njihovo uključivanje u sustav odgoja i obrazovanja, povećanje obuhvata djece te poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Predložene izmjene, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, dio su reforme obrazovanja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio je kako nema govora da se njima izvan snage stavlja Državni pedagoški standard.

Kako bi do 2030. sva djeca u dobi od tri do šest godina mogla pohađati programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, potrebno je osigurati dodatne kapacitete, a infrastrukturnim ulaganjem u iznosu od 1,6 milijardi kuna iz NPOO-a planirano je povećanje kapaciteta predškolskih ustanova za 22.500 mjesta, za što je bilo nužno izmijeniti zakon.

Zakonom se, uz ostalo, predlaže donošenje nacionalne mreže dječjih vrtića kako bi se poboljšalo planiranje potreba izgradnje i dogradnje predškolskih ustanova s ciljem smanjenja razlika u razvijenosti, a time stvorila mogućnost većeg obuhvata djece u programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Prema prijedlogu zakona, omogućeno je zapošljavanje učitelja primarnog obrazovanja na radnome mjestu odgojitelja u situacijama kada ne postoji mogućnost zapošljavanja odgojitelja predškolske djece, ali uz obvezu naknadnog stjecanja odgovarajućih kompetencija. 

Vodeći računa o regionalnim razlikama, istaknuo je ministar, propisuje se i mogućnost osiguravanja sredstva u državnom proračunu za završetak investicija iz projekata EU za izgradnju dječjih vrtića na područjima s najlošijim indeksom razvijenosti.

Isto tako, propisuje se i mogućnost osiguravanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada.

"Kao što se iz prijedloga Zakona može vidjeti, a što smo govorili od početka nema govora o stavljanju izvan snage Državnog pedagoškog standarda te sad imamo i dokaz da su to bile krive informacije. Dapače ovim zakonom će se omogućiti poboljšavanje standarda u dječjim vrtićima, pogotovo prostornih i kadrovskih standarda", poručio je Fuchs.

Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost

Radi podizanja istraživačkih i inovacijskih potencijala i provedbe programa planiranih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.

Zaklada je osnovana u svrhu razvoja i promicanja znanosti i tehnološkog razvoja kroz osiguravanje potpora znanstvenim istraživanjima od strateškog interesa za Hrvatsku, no postojeća zakonska regulativa je zastarjela, nefleksibilna i ne odgovara zahtjevima hrvatskoga i europskoga istraživačkog prostora, objasnio je ministar razloge predlaganja zakona.

"Kako bi se povećala učinkovitost i funkcionalnost ulaganja u znanstvene projekte i omogućila provedba programa planiranih u sklopu NPOO-a, zakonom se propisuje samo okvir za dodjelu financijskih sredstava, dok će se točni nazivi i vrste programa utvrditi općim aktima Zaklade", dodao je.

U konačnom prijedlogu zaklona, slijedom rasprave u Saboru na tekst zakona u prvom čitanju, detaljnije je propisana svrha i ciljevi Zaklade, jasnije je definiran pojam istraživača te je propisano da postupak vrednovanja prijedloga znanstvenih projekata provode znanstvena i stručna povjerenstva, čiji je djelokrug rada i sastav jasno propisan, te neovisni i pretežno međunarodni znanstveni i stručni recenzenti.

Povezane vijesti

• Saborska oporba: HDZ želi slaviti svoju izbornu pobjedu i pad Vukovara
• Zagrebačko Sveučilište predstavilo HGK-u svoj prijedlog zakona o znanosti
• Slovenski parlament mora još jednom glasovati o proračunu zbog suspenzivnog veta