Počelo je u Glasgowu! Summit o klimi trajat će 12 dana, riječ je o skupu koji je pompozno najavljen, ali već prvog dana kako su se okupili svjetski moćnici prve su reakcije razočaravajuće. Sam američki predsjednik neposredno pred ovaj skup na summitu G20 u Rimu vozio se u dugoj koloni od osamdesetak automobila, što je uobičajeno kada ide šef najmoćnije države svijeta, ali i pokazuje odnos prema brizi za planet, bar kada je riječ o osobnom primjeru.

Netko će reći, malo je važno koliko je duga kolona koja prati predsjednika Bidena, mnogo je važnije hoće li on u Glasgowu poslati poruke koje bi značile da je najjače svjetsko gospodarstvo zaista spremno za drastične poteze koji bi spasili planet i kako bi se izbjegla katastrofa.

Mnogo je toga na stolu u Glasgowu, gradu u kojem je škotski inženjer James Watt poboljšao rad parnog stroja i započeo industrijsku revoluciju. Teško da je tada mogao zamišljati da će ljudi poslije njega spaliti ogromne količine ugljena, nafte i plina i ugroziti Zemlju.

Nova stvarnost

Skup u Glasgowu počeo je u trenutku kada su velike poplave pogodile mnoge države svijeta i kada smo bombardirani alarmantnim pozivima da se nešto brzo i efikasno učini. Čak 20.000 ljudi, što sudionika skupa, što novinara je stiglo u Škotsku, svi s maskama na licu, a za ulazak u prostore gdje se skup održava potreban je dnevni negativni test. Organizatori se jako brinu da bi se virus mogao proširiti na tako velikom skupu. I to je stvarnost čovječanstva na početku novog stoljeća. A nova je stvarnost da porast temperature može ugroziti cijelo čovječanstvo, dovesti do nesagledivih posljedica, imigracije, borbe za hranu, razornih katastrofa. To, uostalom slušamo iz godine u godinu, a čini se malo da se planet spasi. Samo najoptimističniji smatraju da će i ovaj skup biti neka prekretnica, a već i činjenica da dvojica lidera, kineski predsjednik Xi i ruski Putin nisu ovdje ukazuje da nema mjesta prevelikom optimizmu.

Znanstvenici tvrde da planet ide prema opasnom zagrijavanju, čak 2,7 stupnjeva do 2100. godine i da je potrebno učiniti sve da se to spriječi. Ili bar da zagrijavanje ne bude veće od 1,5 stupnjeva. Izgleda ostvarivo, ali nije lako. A taj jedan stupanj još bi više zakomplicirao stanje sa klimom, doveo do nestašica vode, nestanka koraljnih grebena, katastrofe za poljoprivredu.

Sva obećanja koje su bogate zemlje do sada davale nisu ispunjena. Tako ni siromašne zemlje nisu dobile 100 milijardi dolara do 2020. godine kako bi im se pomoglo da se bore protiv klimatskih promjena. Sada ćemo se i u Glasgowu naslušati pustih obećanja od političara, koji će nakon toga otići kućama, voziti se u dugačkim kolonama automobila i raditi apsolutno sve suprotno od toga što će tamo govoriti.

Ali i to je današnji život. Sto šefova vlada i država, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković iznijet će svoje vizije, a u Glasgowu su i glavni tajnik UN-a António Guterres i legendarni David Attenborough, kao i princ Charles. Tu je i indijski predsjednik Narenda Modi, talijanski premijer Mario Draghi, ali je Joe Biden ipak u centru pažnje.

Pusta obećanja

- Amerika je ozbiljna po pitanju klimatskih promjena, poručuje Biden. Ali nije baš previše uvjerljiv. Plan koji je trebao nagrađivati kompanije koje su napustile fosilna goriva i kažnjavati one koji ga i dalje koriste nije provediv, pa se predsjednik nada da će mrkva i batina funkcionirati na način da će kompanije koje će koristiti čistu energiju biti nagrađene sa 555 milijardi poreznih olakšica. Ni to, međutim, ne bi bilo dovoljno, a previše nisu oduševljeni ni njegovi demokrati, svjesni ekonomskih posljedica. Da se o republikancima ne govori.

Trumpa više nema, ali nema ni garancije da prezir bivšeg predsjednika prema znanosti i klimi neće ostati. Puno puta su i američki predsjednici obećavali ”brda i doline”, a na kraju nije bilo ništa. Britanski premijer Boris Johnson, čija je država veliki zagađivač, također sprema obećanja, dok kontroverzni Jair Bolsonaro iz Brazila i ne dolazi, jer je to po njemu promašena tema. Putin ne dolazi, navodno, zbog korona virusa, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je iz Tima otputovao kući. Xi Jinping će se obratiti video vezom, a liječnici nisu dopustili kraljici Elizabeti II da se pojavi u Glasgowu. Neće tamo biti ni pape Franje.

John Kerry, koji je bio jedan od najznačajnijih sudionika konferencije u Parizu, a sada je Bidenov izaslanik za klimu, smatra da ovaj skup ipak nije presudan i da će biti još prilike za spas planeta. ”Glasgow nije najvažniji sastanak”. Tako je i Kerry reterirao, jer je još prije mjesec dana govorio posve suprotno. Očito je i njemu jasno da diplomacija nije uspjela nemoguće, da je realnost nešto posve drugo i da će ovo biti samo jedan u nizu skupova koji ipak neće drastično ništa promijeniti.

COP26, kako je naziv skupa dočekuje brojne goste, a već u zračnoj luci je transparent, ”Svijet te gleda, COP26”.

U Glasgowu je i Greta Thunberg, koja je i medijska senzacija i gdje god se pojavi okupi se veliki broj njenih obožavatelja. Vlakom je došla do Glasgowa, ali čini se da neće imati prilike obratiti se za govornicom. Uz policijsku pratnju jedva je prošla mnoštvo fotoreportera i znatiželjnika, a prije polaska na put rekla je medijima da pozivnicu nije dobila.

- Organizatori su se očito bojali mladih govornika za koje procjenjuju da su radikalni, komentirala je. Za sada se samo zna da će se Greta pridružiti klimatskom štrajku.

Veliki zagađivači

Prije početka summita poruku je poslao i princ Charles, upozorivši da je ovo posljednja prilika da se izbjegne najteži utjecaj klimatskih promjena.

- Nemoguće je ne čuti očajne glasove mladih ljudi koji vas, dame i gospodo, vide kao upravitelje planeta koji u rukama drže održivost svoje budućnosti, kazao je Charles svjetskim čelnicima u Rimu.

- Adekvatno rješavanje klimatskih promjena zahtijeva bilijune dolara ulaganja svake godine kako bi se stvorila potrebna nova infrastruktura i ispunio vitalni klimatski cilj od 1,5 stupnjeva koji će spasiti naše šume i farme, naše oceane i divlje životinje, rekao je princ Charles.

Kako danas stoje stvari četiri zemlje svijeta - Amerika, Kina, Indija i zemlje unutar EU - odgovorne su za polovicu globalne proizvodnje stakleničkih plinova i ključne su za pokretanje promjena. Svaka od zemalja nešto obećava kako bi ograničila svoje emitiranje, pa je tako Bidenovo obećanje da će do 2030. godine SAD smanjiti emisiju za 50 posto. Europske zemlje razmatraju paket, prije svega financijski, koji bi doveo do čiste energije, a Biden se muči da nešto pokrene kroz Kongres.

Kina koja je i najveći svjetski potrošač fosilnih goriva poručuje da će prije 2030. godine dobiti 25 posto energije iz čistih izvora, poput vjetra, sunca ili nuklearne energije. Indija nije odredila datume i sigurno je da će joj trebati još mnogo vremena. Ali, postoje i druge zemlje koje idu u red velikih zagađivača okoline, poput Rusije. Kanada i Japan su postavili strože ciljeve, Brazil i Indonezija krče šume i doprinose ispuštanju ogromnih količina ugljičnog dioskida.

- Jedna je minuta do ponoći, a mi moramo djelovati odmah, kaže Boris Johnson u uvodnom govoru na skupu.

- Moramo prijeći s razgovora i debate i rasprave na usklađeno djelovanje u stvarnom svijetu - na ugljen, automobile i drveće. Ne više govoriti samo o težnjama, koliko god bile vrijedne, već o jasnim obvezama i konkretnom rasporedu za promjene, rekao je Johnson. Kako se čini, ni u Glasgowu neće biti postignuta suglasnost oko datuma za promjene, a to onda može značiti da će i dalje sve biti po starom, korak naprijed i dva unatrag. Jaz između obećanja i akcije je ogroman, a vidjelo se to i na summitu G20. Sam glavni tajnik UN-a rekao je da napušta Rim s neispunjenim nadama, ali barem nisu pokopane.

- Glasgow još uvijek može održati cilj od 1,5 stupnjeva, rekao je Guterres.

Povezane vijesti

• Danas skup podrške na porečkoj rivi za radnike Uljanika
• Vjetroelektrane pridonose klimatskim promjenama čak jače od ugljena ili plina!
• Vjeran Piršić: NAŠA BI SE CIVILIZACIJA DO 2050. MOGLA PRETVORITI U NEŠTO ŠTO ĆE SLIČITI NA FILM "MAD MAX"