Razine oceana i mora posljednjih stotinjak godina ubrzano rastu, što je jedna od vidljivijih posljedica klimatskih promjena.

Neke otočne zemlje, poput Maldiva, čija je prosječna nadmorska visina metar i pol, a najviši vrh samo pet metara, već desetljećima osjećaju ozbiljne posljedice podizanja razina mora. Mnogi od 1.200 otoka te zemlje do kraja stoljeća mogli bi završiti pod morem, a površina drugih mogla bi se drastično smanjiti.

Zemljama poput Maldiva u budućnosti ozbiljno prijeti iseljavanje. Iz nekih zemalja, kao što je Bangladeš, iseljavanje zbogpodizanja razina mora već je u tijeku. No, podizanje razina mora ne ugrožava samo otočne zemlje i one s malim nadmorskim visinama i nisko položenim obalama već i većinu drugih koje imaju more. Među njih spada čak i Hrvatska, iako ima relativno strme obale.

Glavni razlog rasta razina je toplinsko širenje mora. Da bismo mogli napraviti procjene onoga što nas čeka u budućnosti u pogledu razine mora u Jadranu, potrebno je procijeniti u kolikoj mjeri će se pojedini faktori koji utječu na lokalnu razinu mora u budućnosti promijeniti. Kada je riječ o razini mora, bitno je razlikovati srednju razinu mora, odnosno prosječnu visinu svih mora i oceana u globalnom smislu, te razinu mora koja ovisi o lokalnim uvjetima i pojavama.

Osim gravitacije, na visinu srednje razine mora ponajviše utječu dva faktora, a to su toplinsko širenje mora koje se javlja zbog povećanja temperature te dodavanje novih vodenih masa, kao što je to otapanje ledenjaka. Naime, zapremina vode, kao i većine drugih tvari, s porastom temperature raste. Gravitacijski utjecaj Zemlje nije se znatno promijenio već više od nekoliko stotina godina, ali se prosječna površinska temperatura globalnih oceana u zadnjih sto godina povisila se za više od jednog stupnja Celzijusa.

Razlog tome je nesumnjivo utjecaj globalnog zatopljenja, odnosno gomilanje energije u atmosferi zbog sve većeg broja molekula stakleničkih plinova, posebice ugljikovog dioksida, koje zadržavaju toplinu u atmosferi poput staklenika. Da bi stvar bila gora, ta se dodatna energija posljednjih nekoliko desetaka godina širi i u dublje slojeve mora, zagrijavajući globalna mora i na dubinama većim od 700 metara. Posljedično tome dolazi do ubrzanog otapanja kopnenih ledenjaka, tako da se njihova voda gomila u morima. Najnovija istraživanja procjenjuju da su se zadnjih desetak godina gubici ledenih pokrivača povećali za više od 60 posto.

Sveukupno, od 1994. do 2017. godine sa Zemlje se otopilo ukupno 28 teratona leda, od čega se veći gubici bilježe na sjevernoj polutci.

Zajednički, ove dvije pojave uzrokovale su globalni porast srednje razine mora od 21 do 24 centimetra u odnosu na 1880. godinu, te oko deset centimetara u odnosu na 1993. godinu. Za Jadransko more, procjene su vrlo slične onima na globalnoj razini. Trenutni trend rasta srednje razine mora u Jadranu je od tri do četiri milimetra godišnje.

Od početka 90-ih godina do danas imamo porast jadranskog vodostaja od više od deset cm. On je najviše uzrokovan zagrijavanjem mora. U zadnjih 60-ak godina temperatura površinskog sloja u Jadranu povisila se za više od 1,8 C, a od 1980. godine za čak 1 C. Deset centimetaram se možda ne čini jako puno, ali je to poprilično jer se pojačava snaga lokalnih poplava. U Jadranu, osim pojave plime, lokalne poplave mogu uzrokovati i olujni uspori, koji se stvaraju za vrijeme jačih ciklona.

Primjer za to je pojava Acqua Alta u Veneciji. Tada se, pod utjecajem nižeg tlaka zraka, more uzdiže iznad svoje srednje razine, a zatim se, uslijed snažnog juga, gura prema kopnu i uzrokuje plavljenje grada. Veća srednja razina mora znači i više dostupne vode koja se gura prema kopnu, pa su poplave razornije. Osim toga, povišena razina mora pojačava i obalnu eroziju jer voda može više prodirati kroz plaže i klifove. A sami trendovi su, nažalost, rastući.

Najosjetljivija područja na porast srednje razine mora su obalna područja, posebice područja estuarija kao što je dolina rijeke Neretve. Već se danas u dolini Neretve uočava jačanje prodora morske vode prema kopnu koje zaslanjuje tlo, ponajviše zbog smanjenog sliva rijeke uzrokovanog promjenama u režimu otjecanja prema moru.

To je posebno izraženo u ljetnom dijelu godine kada more "prevlada" pa se uvlači u površinskim slojevima ali i pod zemljom.

Porast srednje razine mora u kombinaciji s porastom temperature zraka i mora u budućnosti će sigurno negativno utjecati na već postojeće gubitke gospodarstva ali i na kvalitetu života u tom području. Osim poplavljivanja, zaslanjenje tla se može očekivati i na širem području doline, pa čak i na izvorištima pitke vode.

Dolini rijeke Neretve, zbog globalnog zatopljenja, prijeti uništenje tla, a time i ugroza poljoprivrednom gospodarstvu jer se hrana na tom području više neće moći proizvoditi.

Porast srednje razine mora će se znatno osjetiti i na obalnim područjima s nižom nadmorskom visinom. Brojnim jadranskim plažama koje se danas uvrštavaju u svjetske top turističke destinacije, kao što je Zlatni Rat na Braču, prijeti devastacija, pa čak i potpuno nestajanje, što će sigurno utjecati na kvalitetu turističke ponude a time i na broj posjetitelja. Osim toga, povišena razina mora pojačava i obalnu eroziju, jer voda može više prodirati kroz plaže i klifove. Sve češće i snažnije poplave jačat će eroziju, pa će se strmovita područja urušavati. Danas imamo slučaj odrona stijena na brojnim plažama, npr. Firule i Duiolovo u Splitu, koje su posljedica djelovanja morskih valova.

Obalni pojas morat će se pomicati prema unutrašnjosti, a trendovi su, na žalost, rastući. Ovakvim tempom, svi obalni objekti će se vrlo vjerojatno morati napustiti ili uzdizati iznad razine mora. Drugim riječima, obalni pojas morat će se pomicati prema unutrašnjosti, ponajviše zbog erozije.

Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) izdao je najnoviji klimatski izvještaj koji nam daje procjene utemeljene na nekoliko socioekonomskih scenarija. U najgorem scenariju zahvaljujući povećanom udjelom ugljičnog dioksida globalna temperatura će se do sredine ovog stoljeća povisiti za 2,4 C, a do 2100. godine za 4,4 C. U tom slučaju, očekivani globalni porast srednje razine mora do 2100. godine bio bi nešto manji od jednog metra, dok bi u Jadranu porast iznosio oko 80 centimetara.

Ako se već danas poduzmu agresivne mjere, da se rast temperature do sredine stoljeća ograniči na 1,6 C, a potom porast globalne temperature uspori, temperatura bi i dalje rasla sve dok se višak energije iz mora putem struja ne prenese u atmosferu, ali bi se s vremenom procesi stabilizirali. U tom slučaju možemo očekivati porast globalne srednje razine mora do pola metra, a u Jadranu za desetak centimetara manje. Pri tome je važno da se antropološka emisija stakleničkih plinova reducira na nulu do sredine ovog stoljeća, a uz to se počnu primjenjivati tehnologije za dodatnu dekarbonizaciju atmosfere. Prirodu dekarbonizaciju već imamo, a to je fotosinteza, ali nam sada nam treba i tehnološka.

đati u prosjeku i više od 10 puta češće nego danas. Vjerojatno će ih pojačati lokalni čimbenici?, stoji u izvješću. Dokument pod nazivom "Globalni i regionalni scenariji porasta razine mora za Sjedinjene Države", ažurirano je izvješće iz 2017. i "prvi put nudi kratkoročne projekcije za sljedećih 30 godina", stoji u priopćenju NASA-e.

Povezane vijesti

• NASA objavila novu interaktivnu kartu. Evo koliko bi se u Hrvatskoj mogla podići razina mora u idućem desetljeću
• Toplinski val u Sredozemnom moru prijeti ekosustavima
• Razina mora porasla je više od očekivanog zbog zagrijavanja oceana