plava riba

Lovostaj se bliži kraju. Hoćemo li sljedećeg tjedna naći srdele na ribarnici?

| Autor: Branko Šuljić
(Snimio Mislav Klanac)

(Snimio Mislav Klanac)


Izdržat ćemo još tjedan dana. Lovostaju za malu plavu ribu bliži se kraj! Navikli smo već na duga razdoblja bez friških srdela i inćuna na jelovniku. Za one koji baš ne mogu bez njih, rješenje se nudi u marketima, stalaže su pune ribljih konzervi i slane ribe.

Slažem se, nisu prava zamjena, ali drugog izbora nema. Neki su mi pričali, prije lovostaja kupe nešto veću količinu plave ribe, očiste je, uredno slože i – spreme u zamrzivač. Kada je požele na stolu, bez odmrzavanja samo je ubace u vrelo ulje. Sada se time ne moramo opterećivati. Za koji dan bit će plava riba u prodaji.

Čekaju potrošači, čekaju ribari. Mreže su se pošteno osušile!

Dosta je bilo boravka na suhom, ne možemo reći odmaranja jer skoro dva mjeseca nisu ribarima protekla u neradu. Potpuni odmor imali su za blagdanskih dana. U većem dijelu lovostaja za ribare je bilo posla.

Neki vlasnici privremeno su brodove izvukli na suho, otplovili u brodogradilišta na redovni remont. Tamo ima posla za sve, brodograditelje i posadu. Ako su škver planirali za svibanjski lovostaj, posla je opet bilo.

Krpanje mreža ribaru nikada neće pobjeći, nadasve ne mreže plivarice.

Posljednjih godina, one često imaju puno rupa, tune nemilosrdno haraju, obilato se goste i ribarima nanose dvostruku štetu – uništavaju ulov i oštećuju alate.

Ne treba dalje nabrajati, na brodu, na ribarskim alatima i opremi uvijek ima posla. U vrijeme intenzivnog ribarenja sanira se samo ono najneophodnije.

Dugi lovostaj, bez obzira što ga ribari ne vole, prilika je za uklanjanje svih nedostataka i oštećenje, te eventualno instaliranje novih uređaja i opreme.

Iako, kakva je bila prošla godina, ništa ne garantira bogatije ulove!

Kvota za srdelu i inćuna

Možda bi ih mogle donekle povećati neke administrativne odluke. U pripremi je, i valjda će stupiti na snagu prije isteka lovostaja, izmjena Pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Promjene su značajne.

Najvažnija je, nema sumnje, uvođenje odvojenih godišnjih ulovnih kvota za srdelu i inćuna. Ne treba objašnjavati, takvo rješenje diktirano je dokumentima EU-a. Kvota za srdelu iznosi 36.267 tona, a za inćuna 10.608. Te količine, stoji u prijedlogu izmjena Pravilnika, podložne su naknadnim izmjenama, ako se promijene odredbe EU dokumenata.

Ukupna ulovna kvota manja je za 264 tone od lanjske, ali je ovogodišnja specificirana za dvije glavne vrste, pa bi moglo biti iznenađenja. Ako se jedna od kvota ispuni, nevažno za koju ribu, donosi se odluka o obustavi ribolova mrežom plivaricom. S elektronskim očevidnikom, što je sada obvezan za sve ribare, ulove je moguće pratiti na dnevnoj bazi.

Lanjske kvote ribari, uglavnom, nisu ulovili i većina njih pribojava se nastavka takva trenda, tako da im ograničenja neće predstavljati probleme.

U prvim danima nakon lovostaja, a za potrošače to je sada najvažnije, možemo očekivati bolju ponudu plave ribe, nego što se dešavalo prijašnjih godina. Jasno, uvjet je da vremenske prilike dopuste rad. Dosad važeća odredba iz pravilnika dopuštala je svakom brodu plivaričaru sedam radnih dana u veljači, s maksimalnim ukupnim ulovom od 30 tona.

Uz takva ograničenja ribari su kalkulirali kada isploviti, osluškivali kako se, i gdje lovi. Toga više nema, broj radnih dana u veljači, po novom, nije ograničen, a dozvoljen ukupan ulov po brodu povećan je na 50 tona.

U ostalom dijelu godine ukupan mjesečni ulov po brodu limitiran je na 100 tona, bez obzira na vrstu lovine.

Za posljednje dane svibnja, od 26. do 31. brodovima je dopušteno uloviti po 25 tona. Mjesečna kvota od 100 tona po brodu određuje se već nekoliko godina i u jesenskim mjesecima u pravilu se korigira, ovisno o količini dotadašnjih ulova.

Tako je lani od rujna bila povećana na 130 tona, s time što su se ribari kasnije žalili na podbačaj najizdašnijih jesenskih mjeseci. Mnogi se nisu ni približili maksimalnom ulovu. Lako je moguće da sličan scenarij vidimo i ove godine.

Skromne zalihe

Unatrag nekoliko godina srdela se lovi znatno manje od prosjeka. Kada tome dodamo i značajno smanjenje flote brodova plivaričara zbog scrapinga, jasno je zašto su tvornice ribljih konzervi dočekale zimu sa skromnim zalihama, ni približno nekadašnjem stanju, ističu poznavatelji naše prerađivačke industrije.

Nekad se srdela izvozila u značajnim količinama, a danas jedva zadovoljava potrebe domaće prerade.

Sada mi postaje jasnije ono na što mi se nedavno žalio jedan poznanik. U jednom suparmarketu, kaže, za vrijeme lovostaja kupio je nekoliko kutija sardina renomiranog domaćeg proizvođača. Na poklopcu limenke piše "jadranska srdela".

Prvu je otvorio iste večeri i bio zadovoljan, u kutiji je bilo šest, sedam ukusnih ribica. I dobro očišćenih, što je posebno istaknuo. Nakon stanovita vremena, u drugoj limenki razočaranje – puna kutija, a samo tri ribe, dosta velike.

U trenu je shvatio, nisu to jadranske srdele, takvih nema u našem moru. Okus neusporediv s onom prijašnjom limenkom, i još su ribe bile slabo očišćene, u jednoj čitava, a u drugoj dio utrobe.

Uvozna, atlantska srdela, koja bi druga mogla biti. Vjerojatno iz Španjolske, ili Maroka. Sjećanje me vratilo dvadesetak godina unatrag, kada sam dobio tri, četiri limenke španjolskih sardina. Poznanik ih je hvalio da su "odlične, velike, a ne sitne poput onih naših". U kutiji su bile tri velike ribe, a okus… Nisam ga uspio uvjeriti da je jadranska srdela najkvalitetnija!

Za tjedan dana

Značajno smanjenje ulova srdele, barem dosad, nije se odrazilo na ponudu naših ribarnica. Na riječkoj ribarnici, a i nekima u okolici za koje dobivam informacije, ponuda je uobičajena. Uostalom, srdela je i najprodavanija. Posebno je to vidljivo u vrijeme lovostaja, kada više prodajnih mjesta ne radi. Znam i za neke manje ribarnice, što su od Badnjaka dalje bile zatvorene.

Ima srdele, i to uvijek friške, ponuda zadovoljava, ali je jako poskupila. Često slušam komentare ovakva sadržaja. I što mogu odgovoriti, jedino postavim pitanje: a što u nas nije poskupilo? Dodam ponekad i drugo pitanje: koliko mesa možeš kupiti za kilogram srdele. Ona je još uvijek najpristupačnija cijenom.

I za kraj: kada ćemo kupovati plavu ribu? Ako sve bude u redu, posebno vremenske prilike – za tjedan dana, sljedeće nedjelje!

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter