Voljela bih da Hrvatska koristi glagoljicu jer ona izražava pravu hrvatsku naciju, jaka je i jedinstvena. Lijepa je, bogata i zaslužuje više pažnje. Naša dva naroda povezuje i to što jedini imamo trokraki pleter i stećke, a uvijek volim naglasiti i da je moj sunarodnjak otvorio prvu kavanu u Hrvatskoj, u Osijeku 1718., kaže Alina Gishyan
Ornamenti su armenski, ali boje više inspirirane Hrvatskom, kaže umjetnica / Devedeset posto svojih radova izrađuje na lončarskom kolu - Alina Gishyan
U Hrvatsku ju je 2018. godine iz Armenije dovela ljubav i za tu odluku kaže da je najbolja u njezinom životu. Iz Armenije je ponijela ljubav prema umjetnosti i umijeće izrade keramike. Alina Gisyhan dolazi iz obitelji koja keramiku izrađuje još od 1970-ih. Inovatori su, autori posebnog armenskog stila u dekorativnoj keramici. Vrlo skoro Alina će postati i stanovnica Rovinja, a kako je od Armenije do Rovinja dug put, prepričala nam je kako se odvijao.
- Umjetnost je život pun sreće, ljubavi i svemira. Hrvatska mi je otvorila nove mogućnosti i tu sam puno napredovala, a to sve zahvaljujući ljubavi, uvodi nas ova umjetnica u svoju priču.
Armenija i Hrvatska, kaže, geografski su daleko, ali puno je poveznica iz starih vremena.
- Naprimjer, nekoliko hrvatskih svetaca bili su Armenci, a najpoznatiji je sveti Vlaho, zaštitnik Dubrovnika. Uz Dubrovnik je vezan i Đuro Armeno Baglivi (r. 1688.), jedan od najuglednijih hrvatskih liječnika svih vremena. Puno sličnosti ima između glagoljice i armenskog pisma, a jedna od hipoteza je da je glagoljica nastala na području Armenije. Ako idemo još dalje, jedino naša dva naroda imaju trokraki pleter i stećke. Uvijek volim naglasiti i da je moj sunarodnjak otvorio prvu kavanu u Hrvatskoj, u Osijeku 1718. Imamo sličnih izreka, neke su prave armenske, druge su perzijske. Mi koristimo oba jezika. Po karakteru smo najbliži Dalmatincima, ali s ponosom mogu reći da su obje nacije svijetu dale najviše inovacija prema broju stanovnika. Kroz povijest smo, nažalost, prolazili kroz slične nesreće - genocid, rat 90-ih… Rekla bih da razlika nema puno, jedino što se ovdje više vidi zapadne kulture, kaže.
Keramika je uvijek bila dio njezinog života, ali profesionalno je u tome od 2015., a godinu kasnije stvorila je svoj brend Gishyan Ceramics. Od 2018., kada je preselila u Hrvatsku, počelo je čudo, veli. Radovi su joj topli, rekli bismo, imaju dušu.
- Izlagala sam u Armeniji, Hrvatskoj, Indiji, Monaku, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a moji su radovi po cijelom svijetu. Ove godine sudjelovala sam na skupnoj izložbi umjetnica, članica Međunarodnog kluba žena iz Zagreba, u Mađarskom kulturnom centru. Izložba se naziva "Artistic Hands", a jedna sam od organizatora. Na sajmu za umjetnike World Art Dubai predstavljala sam Armeniju i Hrvatsku. Imala sam izložbu "Zaron" u Zagrebu, u Galeriji specijalne policije, čime sam označila početak novog keramičkog brenda "Lahor". Surađivala sam s akademskom slikaricom i likovnom terapeutkinjom Vesnom Matić te s korejskom akademskom slikaricom Ji Suk Baek koja također živi u Hrvatskoj. Naziv tog brenda je "Garden Atelier", kaže.
Priprema se za Art Zagreb, koji se održava od 15. do 18. rujna, a sve organizira s umjetnicom iz Čilea Consuelom Palma i to će biti početak novog umjetničkog projekta. "Imam tri marke keramike koje sam plasirala u Hrvatskoj, a svi moji novi stilovi i inovacije posvećeni su Gishyan Ceramics. Dvije marke su potpuno drugačijeg izgleda i stila, više koncentrirane na ručno izrađenu lijepu keramiku i art terapiju. Do kraja godine planiram nove izložbe, a jedna će sigurno biti povezana s glagoljicom, drugu želim prilagoditi slijepim osobama. Uz moju jedinstvenu tehniku slijepi mogu u potpunosti osjetiti umjetnost dodirujući je", najavljuje Alina.
U Hrvatskoj lako pronalazi inspiraciju, kaže, jer je Hrvatska jedna od najljepših zemalja u svijetu. "Meni je bitna priroda i tu imam sve."
Svaki umjetnik ima svoju filozofiju, stil i misiju, prepoznaje se po svojoj paleti boja. U njezinom slučaju, to je šipak/nar koji odražava njezin umjetnički razvoj.
- Šipak je vjerojatno jedan od najstarijih simbola na svijetu, a koristile su ga mnoge kulture u prošlosti. Simbolizira mnogo toga, plodnost i obilje, biblijski Edenski vrt… Za Armence šipak je jedan od najprepoznatljivijih simbola. U armenskoj mitologiji simbolizira plodnost i sreću. Bio je to čuvar od zlog oka. Na vjenčanjima u zapadnoj Armeniji mlada bi bacila šipak i razbio bi se u komade. Njegovo raspršeno sjeme osiguravalo je da će nevjesta rađati djecu. U Vanu su Armenke koje su željele imati sina, jele kruh od tijesta sa sjemenkama nara. Moja obitelj jedna je od prvih u Armeniji koja je počela izrađivati šipak od gline. Moj prvi keramički rad bio je šipak, uvijek u bogatim crvenim nijansama. U Hrvatskoj sam ga prestala oblikovati jer me asocirao na Armeniju, ali nisam znala da bez toga ne mogu živjeti. Stalno mi je nešto nedostajalo pa sam im se ponovno vratila, ovog puta s još više boja i oblika, kaže Alina.
U svoju umjetničku priču uklopila je i glagoljicu, a razlog tome tumači svojim porijeklom. "Armenci su poznati po čuvanju svoje tradicije, naš jezik je jedan od najstarijih na svijetu. Tisućama godina smo ga čuvali i davali mu novi izgled, na primjer koristeći cvijeće, životinje i ptice kao dio ilustracije, da ne govorim o kompliciranijim varijantama. Kada sam saznala za glagoljicu i počela uviđati sličnosti s armenskim slovima, bila sam iznenađena kada nisam mogla pronaći ilustracije glagoljice. U nekim rukopisima sam mogla pronaći samo crnu i crvenu boju, ništa bliže armenskom pismu tog doba. I bilo mi je jako žao jer je glagoljica jako lijepa i bogata te zaslužuje više pažnje. Iskreno, voljela bih da Hrvatska koristi glagoljicu jer ona izražava pravu hrvatsku naciju, jaka je i jedinstvena. Zato sam i započela svoj projekt "Glagoljica ilustrirana s pticama" kako bih je kroz umjetnost učinila vidljivijom i dala joj novi život."
U ornamentalnim radovima koristi armensku tehniku, ali boje su više inspirirane Hrvatskom, a u antičko doba predstavljale su i Armeniju koja je tada imala kraljevstvo na Mediteranu. "Imam posebnu liniju s pravim zlatom koja predstavlja ovo spajanje, uglavnom inspirirana hrvatskom obalom, Jadranom i hrvatskim suncem. Glagoljicu sam počela ove godine i još uvijek nemam sva slova ilustrirana, ali rezultat je već više nego nevjerojatan."
Selidba u Rovinj konačna je odluka, a Alina nam otkriva i razloge za to. "Volim Istru otkad sam prvi put posjetila Hrvatsku, živjeli smo u Premanturi. Odgovara mi istarska energija. Od početka nismo bili toliko fokusirani na Rovinj, ali zahvaljujući jednom našem posebnom prijatelju, kupili smo nekretninu u Rovinju. Ja to mjesto nazivam rajem, zbog prirode, mira i dobre energije. Tek nakon toga sam saznala da je šipak simbol Rovinja, to je bilo veliko iznenađenje. Nar me pratio i ovdje i sigurna sam da nije bilo boljeg mjesta za mene."
Nagodinu planira nekoliko međunarodnih izložbi, ponovno u Dubaiju, samostalnu izložbu u Beču, izložbe u nekoliko drugih gradova Evrope. "U Rovinju ću imati svoj atelje i već planiram nove projekte", najavljuje umjetnica.
Devedeset posto svojih radova izrađuje na lončarskom kolu, rijetko, veli, koristi kalupe. Sve radi sama, od početka do kraja. Ima funkcionalnu i dekorativnu keramiku. U zadnje vrijeme počela je raditi različite vrste zidne umjetnosti, s glinom i bez nje, a koristi platno i druge materijale, što će ovog rujna izložiti na Art Zagrebu.