"Fenomenologija prolaznosti"
Predstavljen katalog uz zatvaranje izložbe Branka Gulina
(Snimila Vanesa Begić)
Nakon što je više od dva mjeseca bila otvorena u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre, izložba Branka Gulina "Fenomenologija prolaznosti", istarskoga vizualnog umjetnika i performera privedena je kraju posljednjeg dana veljače uz predstavljanje obimnog kataloga izložbe. Publikaciju su predstavili Branko Gulin, povjesničar umjetnosti Mladen Lučić i ravnateljica Muzeja, ujedno i kustosica izložbe koja je odradila izniman posao u ovome projektu, Ketrin Milićević Mijošek.
Nazočne je pozdravio županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica te izrekao je, uz pohvalne riječi za ovu izložbu i pohvale za rad muzeja i prezentaciju istarskih umjetnika putem izložbi i publikacija, kao što je to bilo i s Harijem Ivančićem prije par godina.
- Ovaj katalog je vrlo obiman, predstavlja izložbu koja je tu bila postavljena dva i pol mjeseca, a na 162 stranice uz sažetu kompilaciju dvanaest video-radova koji su sastavni dio projekta i izložbenog postava donosi dio vrlo bogatog stvaralaštva ovoga autora. Reprodukcijama autorovih cjelina i pojedinačnih radova uz fotografije postava, otvorenja izložbe i održanih paralelnih programa, publikacija vjerno dočarava sve sastavnice projekta, a tekstove potpisuju sam autor, povjesničar umjetnosti Mladen Lučić, te ja kao kustosica. Iz samog se projekta daju iščitati autorovi interesi koje pronalazi u filozofiji, povijesti, psihologiji, sociologiji, povijesti civilizacije, antropologiji, arheologiji i religiji zbog čega i publikacija, poput same izložbe, uz likovnost dotiče i širok raspon područja s kojima se publika/čitatelji mogu poistovjetiti, kazala je Ketrin Milićević Mijošek.
Istaknula je i da svega toga ne bi bilo bez vrijednog tima, od dizajnerice Tihane Nalić koja je napravila izvrstan posao, prevoditelja na talijanski Rudolfa Segnana, na engleski Majde Jurić, lektorice Rosande Tometić te fotografa Giordana Cellicha i Manuela Angelinija. Sam Gulin odradio je i dio dizajna ovoga kataloga, a njegove su i fotografije iz arhiva. Tiskan je u galižanskoj Tiskari Nova u veljači ove godine.
- Ambivalentnost vremena u odnosu na postojanje primarni je autorov interes ovog ciklusa, o čemu govore i nazivi poglavlja: "Zamrznuta stvarnost", "Slučajni susreti", "Kontinuirano kretanje", "Životni ciklus", "Smrt", "Reinkarnacija", "Prolaznost kao individualni čin" ili "Apokaliptična prolaznost 20. stoljeća". Gulin u svojem dnevniku niže činjenice, ali ovdje nije riječ samo o kronici, nego i o sugestivnom autorovu komentaru ljudske zbilje koji je jasno vidljiv ako se sagleda tematska cjelina i naposljetku cijeli pažljivo osmišljen i minuciozno razrađen ambijent. Gulin je tim dojmljivim dnevničkim projektom istaknute egzistencijalističke komponente zaodjenute konceptualnim prosedeom, kojim profinjeno, često i metaforički, teče autorski komentar, ostvario intimno svjedočanstvo o tekovinama naše civilizacije te o društvenim i osobnim pogledima na život i umjetnost, naveo je Mladen Lučić.
Milićević Mijošek istaknula je da je Lučić ovdje odradio veliki posao te da, premda je umirovljen, uvijek je dio ovoga Muzeja svojim radom i trudom. Lučić je naveo i svestrane Gulinove interese, kao i njegovu formaciju, studiranje, performanse koje je odradio kroz godine i brojne druge uspjehe.
Branko Gulin je evidentirao da je fenomenologija filozofska metoda u kojoj se polazi od samih pojava, a bavi se doživljajima i njihovom strukturom, a ne analizom.
- Svojim sam radom segmente vlastite stvarnosti tijekom 2000. godine pohranio i oteo raspadanju i nestanku, što u biti otkriva karakter naše civilizacije koja se temelji na pohranjivanju i analizi postojanja i fikciji prošlosti, bez pomirbe s prolaznošću. Bio sam dosljedan da obilježim svaki dan i tako je nastalo, godina je bila prijestupna, 366 djela, mješovitog karaktera, ali tematski zaokruženih, naveo je Gulin.
Ponovimo da je, kao što smo već pisali, tu izložen i naš list s brojevima iz 2000. godine kao svjedok jednoga vremena, novoga tisućljeća te dakako je bilo vrlo zanimljivo gledati te naslovnice od prije četvrt stoljeća, teme, likove koji "vire" iz tih naslovnica.
Prije samoga predstavljanja održan je kratki performans u izvedbi Gulina, Milana Medaka i Sanje Lađarević, njegovih vrijednih suradnika gdje se, između ostalog, čitao Heidegger.
Gulin je rođen je 1953. godine u Kotoru. Osnovnu školu završio je u Poreču, a 1972. godine Gimnaziju u Pazinu. Studirao je filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u istome gradu 1979. godine. Položio je državni stručni ispit za kustosa u muzejskoj djelatnosti u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu 1990. godine.
Radio je kao kustos Muzeja narodne revolucije Istre (sadašnjeg Povijesnog i pomorskog muzeja Istre) od 1982. do 1987. godine te bio ravnatelj i kustos Zavičajnoga muzeja Grada Rovinja od 1987. do 1995. godine. Od 1995. do 2002. godine radi kao kustos Grafičke zbirke u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Puli. Od 2002. do 2014. godine radi kao asistent u ljevaonici i umjetničkoj radionici akademskoga kipara i majstora lijevanja umjetnina u bronci Nikolasa Legerosa u Minneapolisu, gdje je savladao ljevački zanat i stekao širu likovnu naobrazbu. Od 2015. do 2019. godine djelatnik je Columbia Heights Public School u Minneapolisu, gdje radi i kao suradnik Odjela za keramiku, grafiku i likovno obrazovanje, organizirajući nastavu o lijevanju bronce.
Počeo je izlagati likovne radove i fotografije početkom osamdesetih godina 20. stoljeća, a u devedesetima prioritet svojega umjetničkog interesa usmjerava na kiparstvo i performanse. Živi i radi u Puli.
Tiskanje ovoga kataloga omogućili su Istarska županija – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost, Grad Pula, njegova Turistička zajednica, Ministarstvo kulture i medija RH i pokrovitelji, među kojima je i Gulinova sestra Nadja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
