Tradicija Oktoberfesta, jedne od najstarijih pučkih fešta na svijetu, seže u daleku 1810. godinu i dan 12. listopad, kada je u Munchenu održano vjenčanje prijestolonasljednika princa Ludwiga od Bavarske i princeze Terezije od Saske-Hildburghausena na kojem su bili počašćeni svi stanovnici grada na Isaru. Njima u čast, građani su nastavili s obilježavanjem svečanosti i sljedećih godina.

U ovih 214 godina, Oktoberfest je, zbog raznih kriza, bolesti ili ratova, izostao svega 26 puta tako da je ove godine na rasporedu bilo 189. izdanje svjetski poznate pivske manifestacije na kojoj je oko sedam milijuna posjetitelja u 16 dana popilo isto toliko litara piva. Festival se održava na Theresienwiese, području površine 42 hektara, koje je dobilo ime po spomenutoj princezi, a gdje je u povodu vjenčanja bila organizirana utrka konja, kao i ostali zabavni sadržaj.

(Snimio Zvonimir Guzić)

(Snimio Zvonimir Guzić)

Parada za početak

Oktoberfest počinje paradom vlasnika pivskih šatora, koji se oblače u tradicionalnu njemačku odjeću i paradiraju na ukrašenim konjskim zapregama. Samo pivo proizvedeno u Munchenu može biti prisutno na Oktoberfestu, a šest pivovara raspoređeno je u 14 većih šatora, od kojih je službeno otvorenje u Schottenhamelu, gdje je 21. rujna točno u 12 sati gradonačelnik Münchena otvorio prvu bačvu piva, što je bio znak da fešta može početi.

U ceremoniju otvaranja spada i parada kostima gdje više od 8.000 ljudi odjeveno u povijesne i narodne nošnje šeta rutom od zgrade Bavarskog parlamenta do Theresienwiese. Povorku predvodi dijete rodom iz Münchena, a slijede ga predstavnici gradske uprave i bavarske vlade, orkestri, streljačka društva, društva narodnih nošnji, odlikovane ekipe i druga slična društva.

Na ovogodišnjoj svečanoj procesiji prigodom otvorenja 189. Oktoberfesta, ulicama glavnog bavarskog grada prodefiliralo je i deset Alkara i alkarskih momaka iz Sinja, kao i članovi Karlovačke građanske garde, te pripadnici KUD Posavina iz Münchena na poziv predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Münchenu.

Premda je Oktoberfest turistička atrakcija, strani gosti čine samo trećinu svih posjetitelja manifestacije, dok većina pivopija ipak dolazi iz Bavarske i ostalih njemačkih pokrajina. Izuzetne mjere sigurnosti i ove godine su milijunskom auditoriju omogućile da bezbrižno uživaju u zabavi. Svi prilazi prostoru Theresienwieseu bili su pokriveni redaskom službom, oko 1.500 djelatnika pregledavalo je posjetitelje pri ulazu, dok je u unutrašnjem dijelu bilo prisutno i 600 policajaca, koji su u manjim grupama patrolirali područjem festivala.

U doba globalne nestabilnosti i terorizma, domaćin nije htio da mu se ponovi 26. rujna 1980. godina, kada je Oktoberfest bio poprište bombaškog napada u kojem su stradale 234 osobe od kojih 13 nažalost smrtno. Bio je to najteži teroristički čin u povijesti Savezne Republike Njemačke. Pozadina zločina do danas nije u potpunosti razjašnjena, a osumnjičeni desničarski ekstremisti nikada nisu procesuirani i osuđeni. Spomenik žrtvama napada postavljen je na istočnom ulazu gdje se napad i dogodio, u blizini Esperanto Platza.

Sigurnost je dovedena do te razine da čak i obične razmirice koje se znaju dogoditi među pripitim osobama se rješavaju istoga trena, tako da se potencijalni neredi srežu u korijenu. Mnogo je onih koji krivo procjene količinu alkohola koju su u stanju podnijeti, tim više jer je pivo na Oktoberfestu nešto jače u odnosu na uobičajenu proizvodnju. Tim hitne medicinske pomoći koji se sastoji od stotinjak volontera i liječnika dnevno brine o onima koji pretjeraju s konzumacijom alkoholnih pića.

Postoje i neka dobna ograničenja za posjetitelje najveće pučke fešte, tako da pivo mogu konzumirati svi oni s navršenih 16 godina, dok djeca do šest godina u pivskom šatoru uz pratnju odrasle osobe mogu boraviti do 20 sati. Kako bi stariji građani i obitelji s djecom mogli uživati u svečanostima, do 18 sati glazba koju izvode tradicionalni puhački orkestri ne smije prelaziti 85 decibela i uglavnom se puštaju domaći narodni hitovi, dok se u večernjim satima prelazi na svjetske šlagere i pop repertoar. Koliko Bavarci drže do tradicije, dokazuju prilikom dolaska na pivski festival odjeveni u svoje narodne nošnje, popularne dirndl i lederhosen.

Usprkos visokim cijenama hrane i pića, u večernjim satima je gotovo nemoguće pronaći mjesto u mnogobrojnim šatorima od kojih neki primaju i do deset tisuća posjetitelja. Popularni "mass", što predstavlja litarsku kriglu pive, je koštao u rasponu od 13,60 do 15,30 eura, što je rekordna vrijednost.

Kada pričamo o visokim cijenama unutar šatora, gdje vas poslužuju konobari i poznate Oktoberfest konobarice, pola pečenog pileta treba platiti oko 23 eura, dok je pola pečene patke imalo cijenu od 40 eura, veliki pivski perec 6,50 eura, a svinjska koljenica s prilogom 35 eura. Sva ta ponuda je kudikamo jeftinija na vanjskim uličnim štandovima, kojih je također bilo u izobilju.

(Snimio Zvonimir Guzić)

Sjećanje na žrtve napada iz 1980. godine (Snimio Zvonimir Guzić)

Unosno zanimanje

S obzirom na cijene i veliki promet koji se napravi tijekom festivala, posao konobara čini se unosnim zanimanjem, tim više što je plaćanje isključivo u gotovini. Međutim, ne radi se o klasičnom zaposlenju kod jedne od pivovara, već svaki konobar mora samostalno otvoriti svoj obrt i plaćati doprinose. Oni ne primaju plaću po satu, već primaju udio od napravljenog prometa.

Da bi uopće mogli raditi, konobarima je potreban početni kapital od najmanje 1.500 eura kako bi mogli unaprijed platiti hranu i piće u festivalskom šatoru koju potom po najčešće deset posto većoj cijeni mogu prodavati posjetiteljima. Također, moraju platiti naknadu za čišćenje, za posuđe i pribor za jelo te krigle. Ako netko nema narodnu nošnju koja je dio obavezne uniforme, ima dodatni trošak nabavljanja, što nije baš jeftino.

Tu je i plaćanje smještaja za one koji nisu iz Munchena. Bez obzira na sve naknade i troškove, za dva tjedna Oktoberfesta zarada konobara se kreće od šest do deset tisuća eura, iznos varira ovisno o njihovoj sposobnosti da izvuku što veću napojnicu od gosta.

Neki svjedoci tvrde da simpatičnije "kelnerice" u završnim satima, kada pivoljupcima popušta koncentracija, inkasiraju manču u većim euro apoenima. Posao je dosta fizički naporan jer jedna puna krigla teži nešto više od dva kilograma, a ima situacija gdje se nosi i 14 krigli odjednom.

Najveći festival piva nudi potpuni užitak od gastronomskih delicija do ostalih zabavnih sadržaja, a bavarska metropola s ponudom mnogobrojnih muzeja, trgovina, sportskih manifestacija, te najvećim ZOO vrtom u Europi, pruža i ostale mogućnosti dobrog provoda.

Nakon proslave 200. godišnjice Oktoberfesta, na južnom dijelu Theresienwiesea osmišljen je Oide Wiesn, svojevrsna "old school" varijanta, koja je sastavni dio manifestacije od 2011. godine. Nostalgična atmosfera sa starim festivalskim atrakcijama, sveprisutne autohtone narodne nošnje, vožnje povijesnim karuselom, muzejski šator s programom za djecu i festivalski šatori u kojima je fokus na pučkoj tradiciji i bavarskim običajima, čine taj dio ponude zanimljivim publici.

Na Oide Wisn prostoru nalaze se tri velika festivalska šatora s tradicionalnim programom uz koje je i muzejski prostor. Klasici poput brodskih ljuljački i dječjih vrtuljaka, uz povijesna bacališta i streljane, zaokružuju zabavnu ponudu i sve to po prihvatljivim cijenama za obitelj. Sam pristup retro prostoru plaća se četiri eura za osobe starije od 15 godina, dok su vožnje na zabavnim atrakcijama samo 1,50 euro.

Središnjim prostorom Theresienwiese dominira gotovo 18 metara visok kip Bavaria. Radi se o monumentalnom, brončanom lijevanom kipu iz 19. stoljeća koji je ženska personifikacija bavarske domovine. Kip je dio ansambla koji uključuje dvoranu slavnih i stubište, a omogućava posjetiteljima da uživaju u pogledu s vrha na cijeli prostor festivala.

Theresienwiese je poznata i pod nazivom "Wiesn", a postala je simbol bavarske kulture i povijesti. Od svojih početaka kao livada izvan gradskih zidina do središta najvećeg svjetskog festivala, ovo područje prepoznato je kao prostor gdje se susreću tradicija i moderna kultura.

(Snimio Zvonimir Guzić)

(Snimio Zvonimir Guzić)

Nekoliko tehničkih podataka

Svake se godine na Oktoberfestu popije oko sedam milijuna litara piva, 80.000 litara vina, 37.000 litara pjenušca, 245.000 litara kave i čaja te oko pola milijuna litara vode i sokova.

Posjetiteljima se nude i razna tradicionalna jela – pojede se oko pola milijuna pilića, 119.000 pari kobasica, 40.000 kilograma ribe, 70.000 bunceka i stotinjak volova.

Zbog velikih redova povećan je i broj toaleta i pisoara, pa ih danas ima oko 1.800.

Godišnje se na Oktoberfestu nakupi i do 1.000 tona smeća. Hrpe otpada raščišćavaju se i odvoze svakog jutra. Troškove snosi dijelom grad, a dijelom pokrovitelji. Uobičajeni datum početka Oktoberfesta pomaknut je prema rujnu, da bi se dobilo više lijepog vremena. Tako Oktoberfest obično započinje trećeg vikenda u rujnu, a završava prve nedjelje u listopadu. Godišnje se izgubi oko 4.000 različitih predmeta, pretežno naočala (260 pari), mobilnih uređaja (oko 200), vjenčanog prstenja i čak 500 štaka.

Povezane vijesti

• Veliki šator u bavarskom stilu otvara se u petak
• Prodavač Spara dobio izvanredni otkaz  jer je popio pola boce piva
• Završen 189. Oktoberfest