Tjelesna nespremnost utječe na LOŠIJE MENTALNO ZDRAVLJE

Ilustracija (Pixabay)

Rezultati nove studije britanskih znanstvenika objavljeni u časopisu BMC Medicine jasno ukazuju na to da su niska kardiorespiratorna sposobnost i slaba mišićna snaga povezane s lošijim mentalnim zdravljem te da kod pojedinaca mogu utjecati na razvoj simptoma depresije ili anksioznosti.

Analiza studije provedene među više od 150 tisuća sudionika pokazala je da kardiorespiratorni fitnes i snaga mišića odvojeno pridonose porastu rizika od lošijeg mentalnog zdravlja, ali je najjasnija veza utvrđena kada su posrijedi bila oba faktora.

Znanstvenici su u razdoblju od kolovoza 2009. do prosinca 2010. izmjerili tjelesnu spremnost gotovo 153.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina. Pratili su broj otkucaja njihova srca prije, tijekom i nakon šestominutne vježbe maksimalnog intenziteta na sobnom biciklu.

Mjerili su i snagu njihova stiska, što je u studiji korišteno kao indikator snage mišića.

Usto su sudionici ispunili i dva standardna klinička upitnika o depresiji i anksioznosti kako bi znanstvenici dobili uvid u njihovo mentalno zdravlje. Sedam godina poslije ispitanici su ponovno ispunili iste upitnike.

Nakon što su uzeli u obzir ostale faktore, poput dobi, spola, prijašnjih mentalnih problema, pušenje, razinu prihoda, obrazovanje i prehranu, znanstvenici su zaključili da i nakon sedam godina postoji jasna veza između početne tjelesne spremnosti sudionika i njihova mentalnog zdravlja.

Među sudionicima studije s niskom kardiorespiratornom sposobnošću i lošijom snagom mišića uočeni su 98 posto veći izgledi za razvoj simptoma depresije i 60 posto veći izgledi za razvoj simptoma tjeskobe.

"Pružili smo dodatan dokaz o odnosu fizičkog i mentalnog zdravlja. Strukturirane vježbe namijenjene unapređenju različitih vrsta tjelesne spremnosti dobre su i za fizičku i za mentalnu snagu", rekao je Aaron Kandola, psihijatar s londonskog sveučilišta i glavni autor studije, dodavši da su rezultati posebno važni u svjetlu posljedica pandemije koronavirusa.

"Zabrinjavaju izvješća po kojima ljudi u doba pandemije više nisu aktivni kao što su bili ranije. Osobito zabrinjava činjenica da su zatvorene mnoge dvorane i teretane, a i vrijeme što ga ljudi mogu provoditi izvan kuće je ograničeno. Fizička aktivnost važan je dio naših života i može imati ključnu ulogu u sprečavanju mentalnih poremećaja", rekao je.

Ohrabruje podatak po kojemu se tjelesna spremnost može relativno brzo poboljšati - već za tri tjedna. To može smanjiti rizik od pojave uobičajenih mentalnih problema za 32,5 posto.