Ilustracija (Pixabay)
Ljeto je pred vratima, a s njim i razne omiljene sezonske poslastice poput roštilja, pizze i prženih krumpirića, piše Index.hr. No prema riječima nutricionistica Catherine Gervacio i Shelly Balls te onkologa dr. Donalda Barryja Boyda, neka od tih jela, ako se često konzumiraju, mogu povećati rizik od različitih vrsta raka - uključujući rak usne šupljine, želuca, crijeva i jetre.
Iako povremeno uživanje u tim namirnicama neće značajno ugroziti zdravlje, ključno je znati koje od njih bi trebalo ograničiti ili zamijeniti zdravijim opcijama. Evo na koju hranu stručnjaci posebno upozoravaju.
Prženi krumpirići i druga pržena hrana povezani su s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, tvrdi Gervacio, piše SheFinds. Prženje na visokim temperaturama stvara spojeve poput akrilamida koji, prema brojnim istraživanjima, u visokim dozama može imati kancerogeno djelovanje. Povremeni prženi krumpirići u sklopu uravnotežene prehrane nisu problem, ali ako su svakodnevna navika, vrijedi razmisliti o pečenim, kuhanim ili grilanim alternativama.
Hrenovke, šunka, slanina i suhomesnati naresci spadaju među najproblematičnije oblike mesa kada je riječ o povećanju rizika od raka, upozorava dr. Boyd. Redovita konzumacija takvih proizvoda povezana je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva zbog prisutnosti nitrata i drugih konzervansa. Ključno je koliko ih često jedemo - povremeno neće imati veliki učinak, ali svakodnevna konzumacija nosi ozbiljne posljedice.
Grickalice poput čipsa i sličnih proizvoda ne samo da imaju visoku kalorijsku vrijednost već su i nutritivno siromašne. "To su prazne kalorije koje potiču debljanje", kaže dr. Boyd. Gervacio dodaje da takva hrana pridonosi pretilosti, a upravo je pretilost jedan od glavnih čimbenika rizika za više vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i gušterače.
Meso poput govedine, svinjetine i janjetine također je povezano s većim rizikom od raka debelog crijeva, objašnjava Balls. Redovita konzumacija crvenog mesa potiče kroničnu upalu niskog intenziteta u tijelu, narušava ravnotežu crijevne flore i može dovesti do stvaranja spojeva koji oštećuju DNK. Preporuka je zamijeniti crveno meso laganijim izvorima proteina poput ribe, piletine, mahunarki i orašastih plodova.
Uživanje u hrani i okusi koje volimo ne moraju nestati iz našeg života, ali mogu postati uravnoteženiji i promišljeniji. Uklanjanjem ili smanjenjem unosa ovih visokorizičnih namirnica možemo znatno utjecati na zdravlje i dugoročno smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Birajući hranu koja njeguje organizam, a ne onu koja ga opterećuje, činimo važan korak prema boljoj kvaliteti života.