Tijekom ovog osjetljivog razdoblja ne poduzimamo radikalne promjene u prehrani. Nije poželjno gladovati kao ni prejedati se, jer to zbunjuje naš organizam i stvara stres. Osim pravilne prehrane, ne smijemo zaboraviti i na svakodnevni unos tekućine. Najbolje je piti vodu, limunadu i tople čajeve i to prije nego što osjetimo žeđ, upozorava nutricionistica Nina Penezić Blažević

Dugotrajan boravak kod kuće sigurno utječe na unos i odabir namirnica. Često radi lakše dostupnosti hrane, opuštenog okruženja i nedostatka obaveza, bilo iz dosade ili želje za utjehom, posežemo za hranom. Za neke su to pretjerani unos slanih grickalica, za druge slatkiša i jako masnih jela, upozoravaju iz Savjetovališta za prehranu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Kako tome doskočiti i ostati zdravi i "fit" i u doba karantene razgovarali smo s magistricom nutricionizma Ninom Penezić Blažević, voditeljicom Odjela za promociju zdravih stilova života Službe za javno zdravstvo i promicanje zdravlja ZZJZ-a.

Stanje stresa

Kako upozorava, neki ljudi trenutno pretjerano jedu dok drugi, zbog velike zabrinutosti i tjeskobe gube apetit i preskaču obroke, što također nije dobro za zdravlje.

- Ukoliko često i dugotrajno donosimo ovakve lošije prehrambene izbore dovodimo organizam u stanje stresa zbog kojeg onda ono postaje podložnije zarazi i teže se oporavlja od bolesti. Važno je napomenuti da je sad pravi trenutak za planiranje obroka i jelovnika za cijelu obitelj. Potrebno je osigurati potrebne zalihe namirnica, ali i smanjiti nepotrebno bacanje hrane, upozorava nutricionistica dodajući da si moramo olakšati kupovinu i nabavu hrane, kako bi što manje obilazili dućane.

Savjetuje tako da svježe i lako kvarljive namirnice treba pripremiti isti dan i potrošiti u što kraćem roku, s tim da se višak nekih jela te namirnica može i zamrznuti.

- Opskrbite se namirnicama koje nisu lako kvarljive, od povrća su to brokula, cvjetača, prokulice, kupus. Koristite smrznuto povrće i voće, suhe mahunarke, žitarice, suho voće te konzervirano povrće i voće (birajte ono sa smanjenim udjelom šećera). Što su obroci šareniji i raznovrsniji to je veća vjerojatnost da će se zadovoljiti potrebe za važnim vitaminima i mineralnim tvarima, navodi Penezić Blažević napominjući da se ne smije zaboraviti na fermentirane mliječne proizvode poput jogurta s probioticima, kefira, acidofilnog mlijeka, ali i kiselog kupusa te repe jer sadrže dobre bakterije koje su nam jako važne za zdravlje imunološkog sustava.

Važnost D vitamina

Svakako, napominje, nije poželjno da se svakodnevna prehrana bazira na rafiniranim namirnicama, "brzoj hrani", slatkišima i slanim grickalicama koje obiluju energijom, ali su nutritivno vrlo siromašni izvor hranjivih tvari. U doba slabijeg kretanja preostaje nam, na kraju, smanjiti porcije hrane kako ne bi došlo do nakupljanja neželjenih kilograma.

Upitana trebamo li možda uzimati kakve suplemente, poput vitamina i kojih, nutricionistima odgovara kako za sada nema uvjerljivih dokaza o preporuci za uzimanjem dodataka prehrani koji će nam pomoći u borbi protiv ovog virusa.

- Ne nasjedajte na čudotvorne pripravke koji se reklamiraju kao rješenje za sve bolesti. U ovom trenutku nije potrebo uzimati dodatke prehrani, osim ako nije medicinski opravdano. Zbog ograničenog vremena boravka na otvorenom te samim time i izlaganja suncu, bilo bi dobro voditi brigu o unosu vitamina D. Vitamin D pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, osobe koje se malo ili uopće ne izlažu suncu trebale bi razmotriti svakodnevno uzimanje ovog vitamina u obliku dodatka prehrani u količini od 5 - 10 mcg ili 200 I.U. Namirnice koje prirodno sadrže značajnu količinu ovog vitamina su žumanjak jaja, maslac i masna riba kao što su losos i haringa te ulja iz jetre bakalara, napominje nutricionistica.

Srećom, dodaje, hrana prirodno sadrži različite hranjive tvari koje održavaju zdravlje i blagotvorno utječu na imunološki sustav. Konzumacijom raznovrsnih namirnica iz skupine povrća, voća, žitarica, mesa, ribe, jaja i mahunarki te uravnoteženim obrocima najčešće zadovoljavamo sve potrebe našeg organizma. Važno je, naglašava, da tijekom ovog osjetljivog razdoblja ne poduzimamo radikalne promjene u prehrani. Nije poželjno gladovati kao ni prejedati se, jer to zbunjuje naš organizam i stvara stres. Osim pravilne prehrane, ne smijemo zaboraviti i na svakodnevni unos tekućine. Najbolje je, savjetuje, piti vodu, limunadu i tople čajeve i to prije nego što osjetimo žeđ. Također, treba uzimati tople juhe, maneštre i variva će također doprinijeti ukupnom unosu tekućine i potrebnih elektrolita.

Savjeti o prehrani telefon ili e-mailom

Savjetovalište za prehranu trenutno najčešće kontaktiraju osobe s kroničnim bolestima koje zanima na koji način si prilagoditi prehranu i koji traže smjernice te planove prehrane - jelovnike.

- Redovito se telefonski čujemo i s našim korisnicima koji inače dolaze u Savjetovalište za prehranu, pratimo ih na način da provjerimo drže li se danih smjernica te im savjetujemo kako da nastave ustrajno usvajati zdrave navike, navodi Penezić Blažević

dodajući da im se svi zainteresirani mogu javiti od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati na broj telefona 099/380 4545 ili 052/ 529 022, kao i na e-mail [email protected] .

Povezane vijesti

• Kako napraviti savršenu salatu za zdravo mršavljenje? Donosimo nekoliko savjeta
• SAVJETOVALIŠTE ZA PREHRANU svaki mjesec u Labinu
• SVE ČEŠĆA KOMPLIKACIJA NAKON PREBOLJENJA KORONAVIRUSA: Provjerite imate li ovih sedam simptoma