U biologiji se na otpornost gleda kao sposobnost vrste da se suoči s različitim uvjetima preživljavanja, dok u školskom okruženju, dječju otpornost mogli bismo definirati kao sposobnost djeteta da ostvari pozitivne ishode unatoč određenim preprekama - bilo da je riječ o stresnim situacijama, konfliktima i slično

Tijekom odrastanja djeca prolaze kroz različite situacije, a samim time kroz lijepe, ali i one manje lijepe, teške i izazovne situacije.

Na putu do odraslosti, roditelji nastoje zaštiti svoju djecu, no to nije moguće u svakoj situaciji. Navedene situacije su različite, a neke od njih jesu; dobivanje većeg broja negativnih ocjena, gubitak prijatelja, razvod roditelja, neslaganja s prijateljima, negativan odgovor na iskazivanje simpatija prema nekom i slično.

U takvim slučajevima roditelji žele da se njihova djeca dobro nose s navedenim situacijama i promjenama, ukratko, svi žele da je njihovo dijete otporno na stresore.

Što znači biti otporan?

Otpornost (eng. resilience) definirana je kao sposobnost (tijela ili čega drugoga) da se nečemu odupre, odnosno, kao izdržljivost. U biologiji se na otpornost gleda kao sposobnost vrste da se suoči s različitim uvjetima preživljavanja, dok u školskom okruženju, dječju otpornost mogli bismo definirati kao sposobnost djeteta da ostvari pozitivne ishode unatoč određenim preprekama - bilo da je riječ o stresnim situacijama, konfliktima i slično.

Rezultati brojnih istraživanja dječjeg razvoja pokazali su da razvoj otpornosti počinje već od najranijih dana djetetovog života, a usvojeni načini reagiranja i suočavanja sa stresnim događajima iz ranog djetinjstva u velikoj mjeri utječu na kasniji razvoj i nošenje sa životnim nedaćama, problemima i stresom.

Kako razvijati otpornost

Otpornost kao zaštitni faktor, može se promatrati kroz tri razine: pojedinac, obitelj i zajednica. Kada se govori o pojedincu, misli se na njegove karakteristike koje podrazumijevaju inteligenciju, sposobnost rješavanja određenih problema, samoregulaciju, motivaciju za uspjehom, duhovnost, vjerovanje u smislenost života.

Razina obitelj obuhvaća pozitivne i tople odnose unutar obitelji, sklad, učinkovitu komunikaciju u obitelji, provođenje zajedničkog vremena unutar obitelji te njegovanje obiteljskih tradicija, kao što su zajednički izleti, druženja, igre i slično.

Kada se govori o zajednici, koja obuhvaća i školsko okruženje, tada se govori o učenicima koji imaju razvijene kvalitetne odnose u školi, s učiteljima i ostalim učenicima. S obzirom na to da djeca sve više vremena provode izvan obitelji, neophodno je osigurati razvijanje otpornosti i u drugim okruženjima.

Primjerice, škole mogu razvijati otpornost kod djece kvalitetnim kurikulumom, koji uključuje različite dionike u odgoju i obrazovanju i aktivnostima koje su prožete povećanjem razine zaštitnih čimbenika. Takve aktivnosti uključuju razvijanje pozitivnog samopoimanja i prosocijalna ponašanja, povećavanje empatije, pomažu u suradničkim vještinama, te vještinama rješavanja problema.

Uz školu i sama zajednica može pomoći u razvijanju otpornosti kroz različite projekte, pri čemu se može izdvojiti i projekt na razini Republike Hrvatske, a riječ je o projektu Zdravih gradova. Takvi projekti nude programe kojima se aktivno uključuje cijela zajednica (gradovi) u razvijanju zaštitnih čimbenika, djece, ali i odraslih.

Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.

Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.

Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.

Povezane vijesti

• Bitka za potomstvo: NEPLODNI PAROVI IZ ISTRE TRAŽE POMOĆ U ČEŠKOJ
• Kutak za roditelje: RODITELJSKI STILOVI ODGOJA
• Kutak za roditelje: RIZIČNA PONAŠANJA ADOLESCENATA