Mnogi misle da boja plijesni otkriva koliko je zapravo opasna i da je su najopasnije crne plijesni. Je li to baš tako?

Vjerojatno ste već primijetili da je plijesan na posuđu, zidovima ili drugim površinama različitih boja. Od bijele, žute, zelene, sive, ružičaste do crne.

Mnogi ljudi misle da boja plijesni također odaje njezinu “toksičnost” i vjeruju da su crne plijesni najopasnije. Ali nije tako.

Boja plijesni nije pouzdan pokazatelj njezine opasnosti, piše N1 Slovenija.

Ista vrsta plijesni može se pokazati u različiime bojama. Plijesni mogu promijeniti boju ovisno o uvjetima okoline, kao što su vlažnost, temperatura i vrsta materijala na kojem rastu. To znači da se ista vrsta plijesni može pojaviti zelena u jednom okruženju, ali crna ili bijela u drugom.

Boja plijesni također ne pokazuje proizvodi li otrove ili tvari štetne za zdravlje. Neke plijesni proizvode štetne mikotoksine, no oni nisu nužno povezani s bojom plijesni. Na primjer, crna plijesan (Stachybotrys chartarum) poznata je po svojim mikotoksinima, ali postoje i druge crne plijesni koje nisu toliko opasne.

Čak i ako određena vrsta plijesni normalno proizvodi toksine, možda ih neće otpustiti ako uvjeti nisu optimalni (premalo vlage ili hranjivih tvari). Nasuprot tome, bezopasne plijesni pod određenim uvjetima mogu postati opasne.

Boja plijesni također ovisi o svjetlu, starosti kolonije ili prisutnosti drugih mikroorganizama. Stoga se ista vrsta plijesni može pojaviti u različitim nijansama na različitim površinama.

Količina plijesni važnija je od boje. Mala količina obično ne uzrokuje ozbiljne probleme, bez obzira na boju. Problem nastaje kada se plijesan proširi i počne ispuštati velike količine spora u zrak, što može dovesti do alergijskih reakcija i respiratornih problema.

Povezane vijesti

• Oko 20 posto djece i mladih ima poteškoće s mentalnim zdravljem
• Saznali smo je li mikrovalna stvarno opasna
• Znate li koje kombinacije alkohola i lijekova su najopasnije?