Prema posljednjim podacima Financijske agencije, u Puli je koncem siječnja bilo blokirano 319 poslovnih subjekata - tvrtki i obrta, koji su dugovali 3,1 milijun kuna. Na razini Istarske županije čak 1.233 poslovnih subjekata bilo je u blokadi zbog duga od 194,8 milijuna kuna. No, iznenađuje dug građana koji višestruko premašuje iznos blokada poslovnih subjekata: u Puli je, naime, evidentirano 3.685 potrošača s dospjelim dugom od čak 261,1 milijun kuna, a riječ je smo o glavnici, napominju iz Fine. U Istarskoj županiji u istom je razdoblju pak bilo blokirano 10.911 potrošača, a ukupan iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje dosegnuo je 821,6 milijuna kuna.

Dug poduzeća počeo se drastično smanjivati otkako je uveden institut stečajne nagodbe, međutim, usprkos uvođenju mogućnosti osobnog stečaja potrošača, građani su se nastavili zaduživati pri čemu svoje obveze nisu uspijevali i podmiriti.

Komentirajući tu činjenicu, prof. dr. sc. Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" veli da su predstečajne nagodbe od uvođenja postale jedan od modela načina rješavanja problema blokada i zaduženosti, dok institut osobnog stečaja, iako jedan od najstarijih u tržišnim ekonomijama, u Hrvatskoj još uvijek nije zaživio.

Po njegovim riječima, institut osobnog stečaja ima čitavu infrastrukturu, institucionalni suport koji u Hrvatskoj nije osiguran pa su građani u nedoumici i neizvjesnosti i manje su spremni odlučiti se na takav korak. Da bi polučili rezultat i imali pozitivan učinak na dužnike, i predstečajne nagodbe i osobni stečaj iziskuju izniman institucionalni suport, smatra Škare.

Što je uzrok tako velikog duga građana i hoće li se on povećavati s obzirom na rat u Ukrajini i produbljivanje krize, uz poskupljenje energenata i hrane? Na to pitanje Škare odgovara da su dugovi tradicionalno prisutni u hrvatskom gospodarstvu, prije 90-ih, a i kasnije, a razlog je jednostavan - Hrvatska ima rudimentarno financijsko tržište.

- Financijski sustav i strane banke tek su s ulaskom u EU počele malo prilagođavati kamate i druge kreditne i financijske ponude uvjetima koji odavno postoje na razvijenim financijskim tržištima Unije. U takvim uvjetima, još od 90-ih, kada su se poduzetnicima odobravale kamate 10 posto, više od prosjeka kamata u EU, jednostavno prilikom samog otvaranja tvrtki vi ste na taj način preuzeli dio dugova (iznad kamatnog opterećenja) koji je bio daleko veći u odnosu na ostale konkurente u susjednim zemljama i tvrtkama iz EU-a. U takvim uvjetima konkurencija se svodi na konstantno zaduživanje jer tvrtke nisu u mogućnosti osigurati vlastitu akumulaciju da bi financirale razvoj i otplaćivale dugove, kaže Škare. Upozorava da se slično vrijedi i za građane, počevši od troškova stanovanja do posjedovanja nekretnine, što pak nosi fiksne troškove.

- Međutim, u nedostatku razvijenog financijskog tržišta, nekretnine su povijesni način ulaganja na ovim prostorima. Kad tome dodamo preveliko oslanjanje na turizam, rast plaća koji nije pratio rast produktivnosti (osim zadnjih godina), malo otvoreno gospodarstvo osjetljivo na sve moguće šokove, štednju zamrznutu u bankama gdje novac stoji, ne nosi gotovo nikakav prinos i nije u funkciji, dugovi i zaduženost postali su modus operandi hrvatskog gospodarstva, objašnjava Škare.

Na pitanje hoće li se situacija dodatno pogoršati nakon uvođenja eura i predviđanja da će zbog toga cijene dodatno rasti, Škare odgovara da ovo definitivno nije bilo vrijeme za uvođenje europske valute.

- Nitko nije Nostradamus: svi koji smo upozoravali da ovo nije trenutak za uvođenje eura sada zbog rata u Ukrajini, pandemije, cijene nafte, energetske tranzicije pokazuje osnovno životno pravilo – sve je u tajmingu. A tajming uvođenja eura je katastrofalan. Vratila se inflacija: prelistajte izjave svih onih neoliberalnih gurua (ugledni ekonomisti, kako ih nazivaju mediji) i ostale koji su inflaciju proglasili reliktom prošlosti. Svi oni dijele jednu istu stvar, a to je duboko nerazumijevanje ekonomije, gospodarstva i funkcioniranja sustava. Naravno da će troškovi zbog svega navedenog dodatno rasti, tako da će se na očekivani prosječan rast cijena od 1,5 do 2 posto sada nadograditi i sve ostalo tako da će inflacija i posljedično troškovi za građane biti daleko veći, kaže Škare.

Rješenja, po njemu, nema dok ne promijenimo mentalni sklop i gospodarski model.

- Ovaj koji imamo od 90-ih je katastrofalan, to u stvari i nije model, to je metoda pokušaja i pogrešaka. Bez ikakve strategije, bez ikakve institucionalne ekonomije, bez ikakve komunikacije ili veze između ministarstava i agencija horizontalno i vertikalno i prema lokalnoj zajednici. To nije tržišno gospodarstvo, to je hibridno gospodarstvo u kojem nedostaju osnovni elementi da bi funkcioniralo i u takvim uvjetima zaduživanje građana postaje jedina opcija i nešto normalno, a trebalo bi biti pod kontrolom. Kad bi vam, prilikom podizanja kredita, netko izračunao i prikazao da ćete za deset godina zapasti u dužničko ropstvo, zasigurno ne biste uzimali kredit. Međutim, to Vam nitko ne izračunava, nego se izračunava možete li vraćati kredit, a hoćete li ga vraćati kao slobodan građanin ili dužnički rob to nikoga ne zanima. To je izvor svih problema u hrvatskom gospodarstvu, nebriga za sve i svih, bez sjene makroekonomskog modela (scenarija kod donošenja ekonomskih odluka – sjetite se PDV-a, mijenjanja stopa i onda korigiranja, vraćanja na staro za godinu, dvije) i jednostavno to se ne može niti nazvati tržišnim gospodarstvom, a kamoli modernim.

O problemima siromaštva djece, menstrualnom siromaštvu, položaju osoba s posebnim potrebama, društveno odgovornom ponašanju, rastućoj nejednakosti, energetskoj tranziciji, energetskom siromaštvu i carbon footprint, smart cities i nekim naprednijim pitanjima i izazovima da i ne govorim, izravno će Škare.

Pritom navodi primjer Švedske koja uopće ne prati koncept siromaštva na razini odraslih jer su ga uglavnom eliminirali i dijelom zato što siromaštvo vide kao veliki problem i rješavaju ga tamo gdje ono nastaje – rođenjem i nasljeđivanjem. "Daleke su to teme za nas, to je ekonomska Star wars fantazija koja, na žalost, neće u ovom stoljeću zaživjeti kod nas", podcrtava Škare.

Povezane vijesti

• Ćorić: Smanjenje stope PDV-a na isporuku plina sigurno bi polučilo značajan rezultat
• SDP predlaže inflatorni dodatak za umirovljenike
• Banke fiksirale kamatne stope na gotovinske kredite. DONOSIMO DETALJE