JESTIVA PULA
Veruda nema park, ali ideja je da se šumsko područje uredi u zelenu oazu
Građanima MO Veruda i MO Sv. Polikarp-Sisplac nedavno je na tribini predstavljana Inicijativa »Jestiva Pula« te ih se upoznalo s prijedlogom uređenja Valsalina. I to ne bilo kakvim uređenjem. Članovi Inicijative dr. sc. Nediljko Landeka, prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac, dipl. ing. Tamara Brščić i inicijatorica Iva Maslovar, predstavili su ideju koja zvuči obećavajuće, ne samo za mještane ovih kvartova, nego i za sve ostale građane Pule. Minimalna, prema prirodi prijateljska intervencija, stvorila bi u ovom djelu grada utočište za njegovo stanovništvo, a oni koji su ideju i izložili, u to nimalo ne dvoje.
Osmišljen plan
Naime, riječ je o uređenju edukativnog i jestivog parka, šumskog vrta, gradskog voćnjaka i društvenih vrtova na dijelu područja Valsalina. Veruda, naime, nema svog parka, a ovakvo mjesto, na zelenoj površini Valsalina, moglo bi postati i mjesto susreta različitih generacija. Ubrati voćku sa stabla koji nam svima pripada, slatka je ideja koju ne bi trebalo zanemariti. Pored parka spominje se i rasadnik te banka sjemena, a postojeći vrtovi na ovom dijelu postali bi integrativni dio »Jestive Pule«. Za dio koji se odnosi na vrtove bliže moru, iz Inicijative smatraju kako ga Grad može staviti u funkciju društvenih vrtova, ali za dio, za koji se oni sad zalažu, drže da ga ne treba cjepkati na kvadratiće, već da se poštuje priroda i dizajnira prostor u »zelenim granicama«.
Plan je osmišljen, a iz njega je proizašla skica koju treba dizajnerski pretočiti u stvarnost. Taj bi dio obavio permakulturni dizajner koji će ocijeniti koje je mjesto za što najidealnije. S obzirom na to da već surađuju s dizajnericom Cvijetom Biščević, pretpostavljaju da bi ona mogla biti zadužena za taj dio, ali to, kažu nam, ne ovisi o njima, kao ni odluka o realizaciji ideje. Članovi Inicijative »Jestiva Pula« na karti su označili katastarske čestice koje nisu ničime opterećene, a one čine popriličan prostor na Valsalinama. U planu je prostor za školarce, niže razrede te vrtićarce, ali i šumski vrt za nešto stariju djecu. U edukativnom parku dalo bi se više prostora za oprašivače, s obzirom na to da u Puli ima i pčelara, a građani su predložili i aleju leptira. Naravno, u planu je i napraviti gradski pčelinjak. Uostalom, sve ono što se na jednom ovakvom mjestu može zamisliti. Mislilo se i na inkluzivni dio, pa je u plan uključen i senzorski park, za potrebe osoba s invaliditetom. Na Valsalinama već prirodno postoji i dio divljih voćki, a budući voćnjak bio bi, vele nam, nevelika investicija, kao i sveukupna intervencija u postojeći prostor.
Tribina pod nazivom »Valsaline, zeleno srce Verude« pobudila je interes građana. Inicijativa je od njih, rekli bismo, dobila »zeleno svjetlo«. Međutim, kako je riječ o gradskim parcelama, posljednja riječ bit će ona iz Grada Pule, a iz Inicijative se nadaju da će odgovor s te strane biti pozitivan. Cijeli plan već je predstavljen Gradu i gradonačelniku, i predstavljanje građanima kojima je prostor i namijenjen, bio je drugi korak.
Prirodna brana
Po starom GUP-u dio ovog zemljišta je poslovno-stambena zona, a prema strategiji zelene-urbane obnove, cilj je da se ta zona smanji. Na komentar GUP-a Inicijativa je navela cijelu uvalu Valsalina, jer smatraju da su već postojeći stambeni objekti sasvim dovoljni na ovom prostoru.
- S obzirom na klimatske promjene, ciklone su nam gotovo neprekidno iznad Pule te u kombinaciji s visokom plimom, voda sve više prodire u grad. Najniže područje je već sad u riziku i zato je nužno postaviti jednu prirodnu i biljnu barijeru koja će tomu poslužiti. Ovdje sam našla smisao strasti koju gajim za svoju struku i ideja mi je da ne idem u mirovinu dok god mogu raditi na ovakvim sadržajima. Poklopilo se, simbolično, da je Šumarski fakultet baš od ove godine otvorio novi odjel - urbano šumarstvo, jer je drveće najbolji štit našeg ugodnog načina života, veli Tamara Brščić, koja gradsko zelenilo opisuje vitalno važnim. Na ovom je području, pojašnjava ona, velika prednost upravo u netaknutoj prirodi, što je dovelo do spontanog razmnožavanja vrsta oko voćaka i lovora, koji su tu već dugi niz godina. Bioraznolikost je tu, a uvjeti ne mogu biti bolji.
- Iz razloga što ovdje nije košeno, stvorili su se i livadski sistemi, ali čim se krene s košenjem, onemogućava se život zajednica i stvara monokultura te nestabilna trava koja ničemu ne doprinosi, naglašava ona.
Inicijatorica Iva Maslovar je do ideje za ovakvu inicijativu došla dok je sjedila na jednoj od voćki na ovom mjestu te je, vođena znatiželjom, otvorila Geoportal i vidjela da je ovo područje predviđeno za stambeno-poslovnu zonu do četiri kata.
- Okupila sam ekipu, pogledali smo teren i svi smo se složili da je ovo super ideja te smo krenuli u pregovore s Gradom Pulom gdje su nam spominjali namjenu ovog prostora, predlagali neko drugo područje za našu ideju, koju su ipak ocijenili dobrom. Sad imamo suradnju s Mjesnim odborom pa se nadam da ćemo uskoro zajedno uputiti pismeni prijedlog Gradu, a osim MO Verude, uključio se i MO Sisplac, opisuje Maslovar.
I ekonomski opravdano
Naravno, sve ima neki financijski okvir, ali naše sugovornice smatraju da s obzirom da intervencije u prostoru ne podrazumijevaju bagere, kao ni ostalu tešku mehanizaciju, kroz akcije građana, kao i sam Grad, koji bi bio nositelj projekta, sve bi se moglo realizirati. Tu su i EU fondovi kroz koje se mogu povući potrebna sredstva. Javnost i njene želje bi se implementiralo u projekt, ali sad je fokus na gradske odluke.
Nije nevažno napomenuti da bi se u ovom djelu moglo otvoriti i radnih mjesta, kroz inkluzivni dio, a i o tome su već razmišljali, bilo bi mjesta za pomoćne vrtlare. Osim toga, ako bi se u budućnosti išlo u smjeru ugostiteljske ponude, zdravih namirnica, što također nije isključeno, bilo bi mjesta i za pomoćne kuhare. Išlo bi se na zapošljavanje teže zapošljivih skupina. Kad bi sve bilo odobreno, najavljuju naše sugovornice, vrlo brzo bi se krenulo s malim aktivnostima, a Inicijativi je u planu na samom početku postaviti izložbu kopnenog i morskog živog svijeta. Druga izložba bila bi također tematski vezana s lokacijom - izložba povijesti Verude, koju bi radili zajedno s povjesničarima.
- Ako pričamo o ekonomiji, ova naša inicijativa bi povećala vrijednost svih nekretnina u okruženju. Od ideje s kukcima, do ekonomije, dolazimo do ideje našeg zajedništva. Stabla su nam postojeća i zrela, u relativno dobrom zdravstvenom stanje te ona osiguravaju život svemu oko sebe. To su prirodni suncobrani i puno toga dobrog rade za nas, zaključuje Brščić, koja smatra da je sve u korelaciji po principu spojenih posuda.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
