(Foto Novi list)
Gira oblica (Spicara smaris, Linnaeus, 1758) je riba iz porodice ljuskavki (Sparidae).
U svom rastu dosegne čak dvadesetak centimetara dužine i težinu od oko osamdesetak grama što je s obzirom na prosječnu veličinu uistinu veliko.
Ima relativno malu glavu s vrlo istezljivim ustima i kompaktno, prema glavi gotovo simetrično konusno zašiljeno tijelo. S leđne je strane crnkasto smeđa, a s trbušne strane srebrnkasto bijela. Iznad vrha prsne peraje nalazi se istaknuta crna mrlja. Spolno zreli mužjaci imaju "svadbeno ruho", budu isprugani iskričavo plavkastim prugicama.
Gire oblice nalazimo duž cijelog Jadrana od 3 pa sve do preko 300 metara dubine. Najbrojnije su u kanalima vanjskog međuotočnog niza. Iako se mogu naći nad svim tipovima dna, sklonije su zadržavanju nad dnima obraslima posidonijom, zbog čega ih smatramo polubentoskim vrstama.
Ishranu im u najvećem dijelu sačinjava plankton.
Gire su protoginični hermafroditi, što znači da se nakon postignutih petnaestak centimetara dužine transformiraju u mužjake.
Gire oblice se mrijeste od proljeća do jeseni. U to se vrijeme okupljene u jata udaljavaju od obale i okupljaju nad obraslim brakovima.
Spolnu zrelost postižu s 9,1 centimetar dužine.
Obalne koće i potegače su glavni ribolovni alati u gospodarskom ribolovu dok se u sportskom ribolovu gire mogu loviti kančenicom ili pak s obale pomoću štapa s predvezom na kojem se nalaze tri prame ne dulje od petnaestak centimetara, međusobno udaljene oko dvadesetak centimetara.
Za lov gira može se upotrijebiti bilo kakva morsko-animalna ješka, s tim da su na prvom mjestu top liste dagnje, mali crvići, bijelo pileće meso i komadići repa velike kozice. Najbolji se rezultati postižu u dnevnom lovu po umjereno oblačnom vremenu uz lagane južne ili zapadne vjetrove.