ZAVRŠIO LABIN JAZZ FESTIVAL: Labin voli jazz, jazz voli Labin

Završni koncert održali su Dina Rizvić i njezini mladi prijatelji iz britanskog pratećeg benda Hank oslanjajući se uglavnom na zajedničke ili pak Dinine autorske skladbe, utopljene u fine, nenametljive aranžmane i besprijekornu izvedbu

Pet koncerata, četiri dana, tri lokacije u labinskom starom gradu i jedan žestoki ljetni pljusak - zbroj je svih sjajnih i manje dobrih trenutaka ovogodišnjeg Labin Jazz festivala, prvog glazbenog programa u sklopu 16. Labin Art Republike.

Moćan vokal Ervina Baučića

Festival je svojim premijernim nastupom na "Špini" u četvrtak 5. srpnja otvorio Jazz orkestar labinske Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, sastavljen od učenika i njihovih profesora. Šaroliki orkestar u sjajnoj je sinergiji "prošetao" kroz latino, swing i jazz standarde, pokazavši da ovaj sofisticirani glazbeni žanr ima budućnost čak i na lokalnoj razini. Dan kasnije na "Špini" je zaživio dašak starog dobrog rock'n'rolla, odjevenog u jazz ruho. Pjesme legendarnog Atomskog skloništa i velikog, neprežaljenog Đosera u jazz aranžmanima predstavio je "Atomic Jazzistra" orkestar, 17-člani "big band" predvođen izvanserijskim vokalistom Ervinom Baučićem. U svojoj gotovo dvosatnoj svirci glazbenici su prošli kroz dio opusa legendarnih Atomaca, podjednako pruživši šansu razvikanim hitovima poput "Žuti kišobran" ili "Za ljubav treba imat' dušu", kao i manje poznatim numerama, a energija velikog jazz orkestra posebno je dolazila do izražaja u moćnim baladama "Bez kaputa" i "Ne cvikaj generacijo". Moćan, nepogrešiv vokal i impresivna scenska karizma Ervina Baučića u nekim su trenucima dominirali nad mnogoljudnim "Atomic Jazzistra" orkestrom, a Ervin je još jednom dokazao zašto ga se i dalje smatra jednim od najboljih muških vokala na hrvatskoj jazz i musical glazbenoj sceni. Uz već poslovično sjajnog Baučića, velike pohvale idu na račun svakoga od 17 glazbenika "Jazzistra" orkestra, kako u "big band" svirci tako i u solo dionicama, no definitivno valja istaknuti fantastičnog Zorana Majstorovića čije će gitarske bravure dugo ostati među najsjajnijim individualnim momentima Labin Jazz festivala. Labinski predstavnik u "Jazzistra" orkestru, neumorni Robert Mikuljan, netom po završetku svirke na "Špini" odjurio je do Titovog trga gdje ga je čekao njegov kvartet "Mikuljan & Razz Wind Factory" i potom odsvirao treći koncert u dva dana, dokazavši još jednom svoju svestranost ali i istinsku ljubav prema jazz glazbi.

Circolo di Jazzette Collective

Subotu je, kako u Labinu tako i u cijeloj Hrvatskoj, definitivno obilježila nogometna euforija, tako da je na Labin jazz festivalu održan jedan koncert, i to netom nakon završetka utakmice. Pozitivu su kroz sjajno i opušteno muziciranje na Titovom trgu, popraćeni aplauzima i odobravanjem publike iz obližnjih kafića, isporučili glazbenici okupljeni u Circolo di Jazzette Collective.

Kako su nepredvidivi vremenski uvjeti - očito - odlučili obilježiti ljeto 2018., tako nažalost niti ovaj Labin jazz festival nije mogao proći bez kišnog dana. Stoga je nedjeljni koncert zatvaranja festivala morao biti premješten s uobičajene "Špine" u natkriveni prostor pod gradskom ložom. Srećom, pokazalo se da je - iako gabaritima manja - labinska loža idealno mjesto za intimne, ugodne večernje glazbene nastupe. A upravo takav jedan su ponudili Dina Rizvić i njezini mladi prijatelji iz britanskog pratećeg benda Hank. Oslanjajući se uglavnom na zajedničke ili pak Dinine autorske skladbe, utopljene u fine, nenametljive aranžmane i - zar je potrebno naglašavati - uz besprijekornu izvedbu, ispunili su ugodom neveliki prostor, u i oko kojega se ipak uspjelo smjestiti pedesetak istinskih ljubitelja glazbe, koje višesatni pljusak nije obeshrabrio da iziđu iz kuća i dođu poslušati ovaj gotovo pa savršeni koncert. Čak dva bisa izmamila je Dina, a na drugome je, fascinantnom solo izvedbom predivnog makedonskog etno klasika, još jednom dokazala svoj izniman glazbeni talent koji ju sve sigurnije vodi u najjaču ligu svjetskog jazza. (Branko BIOČIĆ)