Palpitacije ili preskakanje srca često uznemiruju i plaše mnoge ljude, no rijetko predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Taj osjećaj da vaše srce preskače, treperi ili snažno udara u prsima može biti neugodno iskustvo koje izaziva zabrinutost. Ipak, važno je znati da je u većini slučajeva riječ o bezopasnoj pojavi koja se može kontrolirati i zaustaviti uz odgovarajuće tehnike i promjene životnih navika. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, simptome, preventivne mjere i učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca.

Razumijevanje srčanog ritma i preskakanja otkucaja

Srce je nevjerojatan organ koji svakodnevno obavlja impresivan posao. Pumpa preko 7,5 milijuna litara krvi dnevno, otkucavajući više od 100.000 puta. Normalan broj otkucaja srca kod zdravih odraslih osoba kreće se između 60 i 100 otkucaja u minuti, dok je kod novorođenčadi i male djece taj broj veći, između 100 i 180 otkucaja u minuti.

Kada govorimo o preskakanju srca, važno je napomenuti da mnogi ljudi ovu pojavu opisuju na različite načine – kao treperenje, jako lupanje, kratkotrajni zastoj u otkucajima ili neuobičajeno brzo kucanje. Medicinski gledano, riječ je o poremećaju ritma koji se stručno naziva aritmija, iako nisu sve palpitacije nužno znak aritmije.

Što uzrokuje preskakanje srca?

Razumijevanje uzroka preskakanja srca ključno je za učinkovito zaustavljanje ove pojave. Zanimljivo je da u značajnom broju slučajeva liječnici ne mogu identificirati specifičan uzrok palpitacija, no postoji nekoliko dobro poznatih faktora koji mogu doprinijeti njihovoj pojavi, piše N1. 

Jedno od najčešćih objašnjenja leži u psihološkim faktorima. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Psychosomatic Research” pokazalo je da je kod više od 30% pacijenata koji se žale na palpitacije, tjeskoba glavni uzročnik. Stres, anksioznost i panični napadaji mogu pokrenuti burnu fiziološku reakciju u tijelu koja uključuje i promjene u srčanom ritmu.

Ilustracija (Pexels)

Konzumacija stimulansa također igra veliku ulogu. Kofein, nikotin i alkohol poznati su okidači za palpitacije. Čak i umjerene količine kave ili energetskih napitaka mogu kod osjetljivih osoba izazvati preskakanje srca, posebno ako se konzumiraju na prazan želudac ili u stanju dehidracije.

Hormonalne promjene predstavljaju još jedan važan faktor, posebno kod žena. Fluktuacije hormona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze često su povezane s povećanom učestalošću palpitacija. Slično tome, poremećaji u radu štitnjače, posebno hipertireoza, mogu rezultirati ubrzanim i nepravilnim otkucajima srca.

Fizička aktivnost, iako generalno korisna za srčano zdravlje, može privremeno izazvati palpitacije. Ovo je posebno izraženo kod intenzivnog vježbanja ili ako se s vježbanjem započne nakon dugog perioda neaktivnosti. Također, neki lijekovi, uključujući one za astmu, visoki krvni tlak ili lijekovi za prehladu koji sadrže dekongestive, mogu uzrokovati preskakanje srca kao nuspojavu.

Povezanost psihe i srčanih palpitacija

Veza između našeg mentalnog stanja i rada srca je fascinantna i složena. Kada osjećamo tjeskobu ili smo pod stresom, naše tijelo aktivira tzv. “fight-or-flight” (borba ili bijeg) odgovor, koji priprema organizam za suočavanje s opasnošću. Ovaj evolucijski mehanizam uključuje otpuštanje adrenalina i drugih hormona stresa koji povećavaju brzinu otkucaja srca i mogu uzrokovati palpitacije.

Kada se suočavamo sa stresom ili tjeskobom, aktivira se naš autonomni živčani sustav, posebno njegov simpatički dio. Ovo uzrokuje niz fizioloških promjena, uključujući povećanu frekvenciju rada srca, povišeni krvni tlak i ubrzano disanje. Kod osoba sklonih anksioznosti, ove tjelesne senzacije mogu se pogrešno interpretirati kao znak ozbiljnog zdravstvenog problema, što dodatno pojačava tjeskobu i stvara začarani krug.

Istraživanja pokazuju da kronični stres i neliječeni anksiozni poremećaji mogu imati dugoročne negativne posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Osobe koje dugo žive pod stresom imaju veći rizik od razvoja hipertenzije, aritmija i drugih srčanih problema. Stoga je upravljanje stresom ključna komponenta u prevenciji i zaustavljanju preskakanja srca.

Kada potražiti medicinsku pomoć?

Iako su palpitacije često bezopasne, postoje situacije kada je potrebno potražiti stručnu medicinsku pomoć. Ako se preskakanje srca javlja često, traje duže vrijeme, postupno se pogoršava ili je praćeno drugim zabrinjavajućim simptomima, važno je konzultirati liječnika.

Posebno je važno zatražiti hitnu medicinsku pomoć ako se palpitacije pojave zajedno s:

• nelagodom ili boli u prsima
• nesvjesticom ili osjećajem da ćete se onesvijestiti
• ozbiljnim nedostatkom zraka
• prekomjernim znojenjem
• jakom vrtoglavicom

Osobe s poviješću srčanih bolesti trebale bi biti posebno oprezne i redovito se konzultirati sa svojim kardiologom o svim promjenama u srčanom ritmu koje primijete.
Učinkovite metode za zaustavljanje preskakanja srca

Kada osjetite da vaše srce preskače ili neuobičajeno lupa, postoji nekoliko provjerenih tehnika koje možete primijeniti za smirivanje srčanog ritma. Ove metode posebno su učinkovite za palpitacije povezane s tjeskobom i stresom, ali mogu pomoći i kod drugih uzroka.

Tehnike disanja

Kontrolirano disanje jedna je od najmoćnijih metoda za smirivanje ubrzanog rada srca. Kada osjetite palpitacije, pokušajte primijeniti tehniku dubokog trbušnog disanja. Polako udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah brojeći do dva, zatim lagano izdahnite kroz usta brojeći do šest. Ponovite ovaj obrazac disanja 10-15 puta ili dok ne osjetite smirivanje srčanog ritma.

Dijafragmatsko ili trbušno disanje, gdje se fokusirate na širenje trbuha umjesto podizanje prsa tijekom udisaja, pokazalo se posebno učinkovitim za aktiviranje parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje i usporavanje srčanog ritma.

Vagalni manevri

Vagalni manevri su tehnike koje stimuliraju vagusni živac, ključnu komponentu parasimpatičkog živčanog sustava koja pomaže u regulaciji srčanog ritma. Jedan od najčešće korištenih vagalnih manevara je tzv. Valsalva manevar, koji uključuje pokušaj izdisaja sa zatvorenim ustima i nosom, stvarajući pritisak u prsima.
Drugi jednostavan vagalni manevar uključuje uranjanje lica u hladnu vodu na nekoliko sekundi, što može trenutno usporiti otkucaje srca. Ove tehnike najbolje je prvo isprobati pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka koji vam može pokazati kako ih pravilno izvoditi.

Hidratacija i prehrambene intervencije

Dehidracija može pogoršati palpitacije, stoga je održavanje odgovarajuće hidratacije ključno za prevenciju i zaustavljanje preskakanja srca. Kada osjetite palpitacije, popijte čašu vode – polako, u malim gutljajima. Izbjegavajte pića koja sadrže kofein ili alkohol, jer oni mogu dodatno stimulirati srce.

Neki prehrambeni elementi također mogu pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Hrana bogata magnezijem, poput tamnog lisnatog povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći u održavanju zdravog srčanog ritma. Također, namirnice bogate kalijem, kao što su banane, avokado i krumpir, mogu biti korisne jer kalij igra važnu ulogu u električnoj aktivnosti srca.

Tehnike opuštanja i meditacija

Redovita praksa tehnika opuštanja može značajno smanjiti učestalost palpitacija povezanih sa stresom. Progresivna mišićna relaksacija, gdje postupno napinjete i opuštate različite skupine mišića, može pomoći u smanjenju ukupne napetosti u tijelu.

Ilustracija (Pexels)

Promjene životnog stila za dugoročnu prevenciju

Dok su gore navedene tehnike korisne za trenutno zaustavljanje palpitacija kada se one pojave, dugoročna prevencija zahtijeva određene promjene životnog stila. Evo nekoliko ključnih strategija koje mogu pomoći u smanjenju učestalosti preskakanja srca:

Ograničite unos stimulansa: Smanjite ili potpuno eliminirajte kofein, nikotin i alkohol iz svoje prehrane. Ako ne možete potpuno odustati od kave, ograničite konzumaciju na jednu šalicu dnevno, preferabilno uz obrok.

Redovita tjelesna aktivnost: Umjerena, redovita tjelesna aktivnost poput hodanja, plivanja ili joge može ojačati srce i smanjiti stres. Međutim, izbjegavajte pretjerano intenzivne vježbe ako primijetite da one pogoršavaju vaše palpitacije.

Zdrava i uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima, a siromašna prerađenom hranom i dodanim šećerima, može poboljšati opće zdravlje srca i smanjiti rizik od palpitacija.

Redoviti obrasci spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu stresa i pogoršati palpitacije. Cilj bi trebao biti 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.

Tehnike upravljanja stresom: Uključite redovite aktivnosti za smanjenje stresa u svoju svakodnevicu, poput meditacije, joge, tai chi-ja ili jednostavno provođenja vremena u prirodi.

Medicinski tretmani za recidivirajuće palpitacije

Ako se preskakanje srca nastavlja unatoč promjenama životnog stila i primjeni tehnika opuštanja, možda će biti potreban medicinski tretman. Liječnik će najprije provesti detaljnu dijagnostičku obradu koja može uključivati EKG, Holter monitoring (24-satno ili duže praćenje srčanog ritma), ehokardiografiju ili druge pretrage.

Ovisno o uzroku palpitacija, liječenje može uključivati:

Lijekove: Beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala ili antiaritmici mogu se propisati za kontrolu abnormalnog srčanog ritma, ovisno o specifičnom tipu aritmije.

Kateterska ablacija: Minimalno invazivni postupak kojim se uklanjaju ili izoliraju dijelovi srčanog tkiva koji uzrokuju abnormalne električne signale.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): Za palpitacije povezane s anksioznošću, KBT može biti vrlo učinkovita u promjeni obrazaca razmišljanja i ponašanja koji doprinose tjeskobi.

Psihoterapija i lijekovi za anksioznost: Kod osoba s dijagnosticiranim anksioznim poremećajima, kombinacija psihoterapije i lijekova često daje najbolje rezultate u smanjenju učestalosti palpitacija povezanih s tjeskobom.

Preskakanje srca može biti uznemirujuće iskustvo, ali u većini slučajeva nije razlog za ozbiljnu zabrinutost. Razumijevanje uzroka palpitacija i učenje učinkovitih tehnika za njihovo zaustavljanje može vam pomoći da se nosite s ovim stanjem i smanjite njegov utjecaj na kvalitetu života.

Ključ je u holističkom pristupu koji kombinira tehnike trenutnog zaustavljanja palpitacija kada se one pojave, s dugoročnim promjenama životnog stila koje smanjuju njihovu učestalost. Od tehnika disanja i vagalnih manevara do upravljanja stresom i redovite tjelesne aktivnosti, postoji mnogo alata na raspolaganju za kontrolu preskakanja srca.

Ipak, važno je naglasiti da bi osobe koje doživljavaju česte ili teške palpitacije, posebno one praćene drugim simptomima, trebale potražiti medicinsku pomoć. Samo stručnjak može razlikovati bezopasne palpitacije od onih koje mogu ukazivati na ozbiljniji srčani problem i preporučiti odgovarajući tretman, prenosi N1.

Uz pravi pristup i podršku, većina ljudi može naučiti uspješno upravljati i zaustaviti preskakanje srca, omogućavajući im da vode zdrav i aktivan život bez nepotrebne zabrinutosti zbog ove uobičajene pojave.

Povezane vijesti

• MEDULIN Zdrave navike potencijal za dug, zdrav i kvalitetan život
• Amerikanac se oporavlja nakon prve transplantacije srca svinje čovjeku 
• Istraživanje pokazuje da je smijeh bolji za zdravlje srca nego lijekovi