Žiri u sastavu Oleg Šuran, Olga Majcen Linn, Ketrin Milićević Mijošek i Branimir Štivić odabrao je finalistice i finaliste ovogodišnjeg natječaja za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 8.0, čija je tema bila "O pričama i (s)tvarima". Od 30 prijava odabrano je 8 finalistica i finalista, a proglašenje pobjednika održat će se na izložbi koja će biti otvorena 26. travnja u Muzeju suvremene umjetnosti Istre.

Odabrani su Antonia Magdić, Dora Ramljak, Jiao Guo, Luka Mahmuljin Udovičić, Manuela Pauk, Nikolina Kuzmić, Petar Vranjković i Sanda Črnelč.

Magdić dolazi iz Vinkovaca, a predstavlja se radom "Prizor nestajanja" koji prikazuje prepoznatljive elemente vegetacijskog pokrova koji neuravnoteženo iščezavaju u teksturi tla. Naziv rada Dore Ramljak je "Quicksilver: Valute zatvorenog kruga", a bavi se konceptom (auto) imuniteta u sadašnjem stanju demokracije, slijedeći njegove pravne korijene. Jiao Guo donosi "Piknik pokraj puta" koji se sastoji od čudnih, hibridnih i transformiranih objekata, uz pratnju zvučne kulise glitchiranih riječi i ekrana koji prikazuje dugačak petlju teksta. Luka Mahmuljin Udovičić ima rad koji se zove "PRESTANITE ZURITI I ZAGRLITE ME, MOLIM VAS! ŽUDIM ZA KAPUĆINOM/Dizajniranje Super-Pedera!!!!!!!!, iliti NATJEČAJ ZA MASOVNO UNIŠTENJE CISHETEROPATRIJARHA", a cilj mu je obraniti ljubav i uništiti njezine prepreke. Manuela Pauk predstavlja se radom "Transformario nummuli sancti Homoboni in panem sancti Ioanni" inspiriranim požarom u tvornici odjeće u Bangladešu u kojem je život izgubilo 1134 radnica. Nikolina Kuzmić donosi "Kratku povijest raspadanja", rad zamišljen kao knjigu mekanih stranica napravljenih od žutice (industrijski) pamuk; formata stranice otprilike B2 (50cm x 70cm). Transmedijalni umjetnik Petar Vranjković u svom radu "Što ako crna rupa nije zapravo crna iznutra" istražuje različite slojeve koji čine kompleksnost življenja u našoj suvremenosti, dok Sandra Črnelč donosi "Eksperiment otpornosti" koji je svojevrsna kulminacija koncepata okupljenih oko potrebe za preispitivanjem institucionalnog rada te njegova utjecaja na kulturne politike, tržište, izložbene institucije, a na koncu, umjetnika i publiku.

Umjetnici su se radovima morali načelno pridržavati teme "O pričama i (s)tvarima".

- Fizička se materija dugo smatrala pasivnom i beživotnom. Ipak, u zadnjih nekoliko desetljeća znanstvenici, filozofi i umjetnici preispituju ovakve prakse poimanja materije i materijalnog, otkrivajući "moć u stvarima". Kao što ističe Jane Bennett, takva moć je "sposobnost neživih stvari da ožive, djeluju i proizvedu učinke koji su ujedno dramatični i suptilni". Promatrana kroz ovu teorijsku prizmu, materija se polako pretvara iz inertne, pasivne i beživotne u aktivnog, živog, vibrantnog i autonomnog aktera/aktanta. Ovakav pomak u perspektivi podrazumijeva ne samo promišljanja o materijalnim uvjetima svega onoga što obuhvaća ljudsko i onoga što je izvan njega, nego i preispitivanja ideja na kojima počiva naša kultura, poput subjektivnosti, autonomnosti, binarnih opreka uma i tijela, subjekta i objekta, prirodnog i kulturnog, ljudskog i neljudskog, roda i spola, kazala je među ostalim u izvornom pozivu za najtečaj Marijeta Bradić, da bi pozvala umjetnike da razmisle o tome "Koje priče – implicitno ili eksplicitno – pripovijedaju (s)tvari, odnosno koje priče mi pripovijedamo o njima i kroz njih? I, postoji li u ovoj narativnoj mreži glavni protagonist?".

Povezane vijesti

• Odabrani finalisti za Zlatnu lubenicu 2.0
• Pobjednik natječaja Tin Dožić
• OTVORENE PRIJAVE ZA PETU ZLATNU LUBENICU za mlade umjetnike i umjetničke kolektive