Današnji dan u Puli obilježila su dva događaja gastronomske prirode u sklopu izložbe "Lica gladi", postavljene u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. U polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja, bioarheolog dr.sc. Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju održao je predavanje "Što nam kosturni ostaci govore o pojavama gladi i prehrani drevnih stanovnika Istre?", a u Svetim srcima moglo otići na unikatnu "jestivu izložbu" koju su priredili učenici slastičarskog i turističko-hotelijerskog usmjerenja Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, pod nazivom "Na antičkom jelovniku".
Sveta srca bila su gotovo dupkom puna povodom te jedinstvene marende koju su služili učenici škole "Lipa" pod paskom mentora Igora Černjula, Grge Komazina i Roberta Perića. Potonji je stručni učitelj koji je svojim interesom istražio višestruke izvore antičke prehrane, na kojima je bazirao jelovnik "jestive izložbe".
- Najteža mi je bila jedna stvar: koja jela pripremiti? Postoji jako puno jela, koja su jeli bogati i siromašni, a ovdje smo kombinirali i malo drugačije postupili no što bi se inače. Rimljani su bili poznati kruhojedci, te jeli čak do oko kilogram kruha dnevno, ali već su radili i paštete u mužarima. Ovdje se može kušati redom slijedove od dvije vrste sirnog namaza (kao predjelo), salatu sa kapulom i sirom, i kruhom u medu i octu po imenu "aceteria", potom salatu koja se zvala upravo "insalata", a napravljenu s tri vrste ukiseljenog povrća, također u medu i octu. Slatko se može probati kroz preteču današnjih džemova. Glavno jelo je mesno. Svinjetina pečena u vinu i octu s jabukama i suhim smokvama u vinu. Kao alternativa glavnog jela, sada je i jelo sezone gljiva, koje smo načinili s kapulom, medom i suhim smokvama. Za desert tu su kupine i slatke smokve kuhane u medu i octu, što se naziva "aceteria dulce", frigane punjene datule u medu, i torta "sbrisolana" pd pirovog brašna, badema, maslinova ulja i meda, navodi profesor Perić.
Rimske su recepture u velikom djelu bile bazirane na ulju i vinu, kako se može primijetiti, ali i medu. Pa ipak, kada smo upitali je li rimski garum jedan od sastojaka, odnosno začina, ove izložbe, odgovor je bio ne. Profesor Perić je pojasnio kako se garum proizvodio tada u velikim količinama, ali danas je izuzetno malo ljudi koji to proizvode, i to u nekontroliranim uvjetima. Garum se radi od fermentirane plave ribe, a ne bi se trebao proizvoditi u ljeto.
- A mulsum (začinjeno vino s medom), nisam htio raditi jer mi fali amfora, našalio se Robert Perić.
Manje posjećeno, ali jednako zanimljivo bilo je predavanje dr.sc. Marija Novaka, koji je pojasnio što je bioarheologija, i na koji način se rekonstruira način života i prehrane putem forenzičkih metoda, antičkih i srednjovjekovnih kuharica, urbara, i raznih povijesnih izvora.
Objasnio je i kako je Istru od antike obilježila mediteranska trijada žitarica, vina i ulja, ali naravno, temelj prehrane jesu oduvijek bile žitarice raznih oblika. Već u rimsko doba, mnogi su bili pothranjeni, ali ipak, glad kao endemski fenomen se u Istri javilja od novog vijeka nadalje.
Svjesni problema su bili i tadašnji crkveni očevi te gradske vlasti, pa se tako znalo desiti, kao što prenosi žminjski župnik Franjo Ksaverije Glogovac (ž. 1805-1825): "Potaknuti kršćanskim milosrđem, bolje stojeći nisu oklijevali oduzeti nešto od svoje rente i pomoći bijednima, da bi nahranili do 50 prosjaka dnevno, i osigurali kruha za što više, na tjednoj bazi".
- Prehrana vas definira. Ona bogata proteinima; mesom, mlijekom i morskim plodovima, primjerice, ne utječe na stvaranje karijesa. Lovci-sakupljači nisu bili pogođeni karijesom, dok se od izuma poljoprivrede učestalo širi. Abrazivna i tvrda hrana troši zube, a neadekvatna prehrana uzrokuje anemiju, skorbut, i utječe na smanjenje rasta, pogotovo kada netko gladuje u djetinjstvu. Glad pak ne dolazi sama. Može biti uzrokovana ratovima, krizama, epidemijama, i onda se stvaraju i bolesti. Glad je ozbiljan problem, koji je bio sveprisutan u svijetu sve do sredine 20. stoljeća, kaže dr.sc. Mario Novak.