UZ IZLOŽBU "LICA GLADI"

FOTOGALERIJA / Predavanje o prehrani drevnih stanovnika Istre i "jestiva izložba"

| Autor: Ian Tataj


Današnji dan u Puli obilježila su dva događaja gastronomske prirode u sklopu izložbe "Lica gladi", postavljene u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. U polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja, bioarheolog dr.sc. Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju održao je predavanje "Što nam kosturni ostaci govore o pojavama gladi i prehrani drevnih stanovnika Istre?", a u Svetim srcima moglo otići na unikatnu "jestivu izložbu" koju su priredili učenici slastičarskog i turističko-hotelijerskog usmjerenja Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, pod nazivom "Na antičkom jelovniku".

Jedinstvena marenda

Sveta srca bila su gotovo dupkom puna povodom te jedinstvene marende koju su služili učenici škole "Lipa" pod paskom mentora Igora Černjula, Grge Komazina i Roberta Perića. Potonji je stručni učitelj koji je svojim interesom istražio višestruke izvore antičke prehrane, na kojima je bazirao jelovnik "jestive izložbe".

- Najteža mi je bila jedna stvar: koja jela pripremiti? Postoji jako puno jela, koja su jeli bogati i siromašni, a ovdje smo kombinirali i malo drugačije postupili no što bi se inače. Rimljani su bili poznati kruhojedci, te jeli čak do oko kilogram kruha dnevno, ali već su radili i paštete u mužarima. Ovdje se može kušati redom slijedove od dvije vrste sirnog namaza (kao predjelo), salatu sa kapulom i sirom, i kruhom u medu i octu po imenu "aceteria", potom salatu koja se zvala upravo "insalata", a napravljenu s tri vrste ukiseljenog povrća, također u medu i octu. Slatko se može probati kroz preteču današnjih džemova. Glavno jelo je mesno. Svinjetina pečena u vinu i octu s jabukama i suhim smokvama u vinu. Kao alternativa glavnog jela, sada je i jelo sezone gljiva, koje smo načinili s kapulom, medom i suhim smokvama. Za desert tu su kupine i slatke smokve kuhane u medu i octu, što se naziva "aceteria dulce", frigane punjene datule u medu, i torta "sbrisolana" pd pirovog brašna, badema, maslinova ulja i meda, navodi profesor Perić.

Rimske su recepture u velikom djelu bile bazirane na ulju i vinu, kako se može primijetiti, ali i medu. Pa ipak, kada smo upitali je li rimski garum jedan od sastojaka, odnosno začina, ove izložbe, odgovor je bio ne. Profesor Perić je pojasnio kako se garum proizvodio tada u velikim količinama, ali danas je izuzetno malo ljudi koji to proizvode, i to u nekontroliranim uvjetima. Garum se radi od fermentirane plave ribe, a ne bi se trebao proizvoditi u ljeto.

- A mulsum (začinjeno vino s medom), nisam htio raditi jer mi fali amfora, našalio se Robert Perić.

Ono si što jedeš

Manje posjećeno, ali jednako zanimljivo bilo je predavanje dr.sc. Marija Novaka, koji je pojasnio što je bioarheologija, i na koji način se rekonstruira način života i prehrane putem forenzičkih metoda, antičkih i srednjovjekovnih kuharica, urbara, i raznih povijesnih izvora.

Objasnio je i kako je Istru od antike obilježila mediteranska trijada žitarica, vina i ulja, ali naravno, temelj prehrane jesu oduvijek bile žitarice raznih oblika. Već u rimsko doba, mnogi su bili pothranjeni, ali ipak, glad kao endemski fenomen se u Istri javilja od novog vijeka nadalje.

Svjesni problema su bili i tadašnji crkveni očevi te gradske vlasti, pa se tako znalo desiti, kao što prenosi žminjski župnik Franjo Ksaverije Glogovac (ž. 1805-1825): "Potaknuti kršćanskim milosrđem, bolje stojeći nisu oklijevali oduzeti nešto od svoje rente i pomoći bijednima, da bi nahranili do 50 prosjaka dnevno, i osigurali kruha za što više, na tjednoj bazi".

- Prehrana vas definira. Ona bogata proteinima; mesom, mlijekom i morskim plodovima, primjerice, ne utječe na stvaranje karijesa. Lovci-sakupljači nisu bili pogođeni karijesom, dok se od izuma poljoprivrede učestalo širi. Abrazivna i tvrda hrana troši zube, a neadekvatna prehrana uzrokuje anemiju, skorbut, i utječe na smanjenje rasta, pogotovo kada netko gladuje u djetinjstvu. Glad pak ne dolazi sama. Može biti uzrokovana ratovima, krizama, epidemijama, i onda se stvaraju i bolesti. Glad je ozbiljan problem, koji je bio sveprisutan u svijetu sve do sredine 20. stoljeća, kaže dr.sc. Mario Novak.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter