Na izložbi posjetitelji se mogu upoznati sa specifičnostima tih šivanih brodova putem izložbenih panoa koji tematski obrađuju cjeline (uvod, tehnika šivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, brodska oprema i analiza)
Izložba Dušanke Romanović "Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina – Pregled istraživanja i dosadašnji rezultati" otvorena je u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca.
Kako je rekao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo "vidljivo je da postoje i dublje veze između Pule i Nina, odnosno Zadra i što se tiče tih pronađenih brodova. Ovom prigodom najavljujem i veliki arheološki kongres o podvodnoj arheologiji koji će se su suradnji s njemačkim arheolozima održati u Puli, a gdje će sudjelovati više od stotinu izlagača", naveo je.
Autorica izložbe Dušanka Romanović također je spomenula sličnosti Pule i Nina, te kazala je da ju je izložba o šivanom brodu iz Zambratija pulske arheologinje Ide Koncani Uhač navela krene u taj projekt.
Ova izložba daje uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci u Zatonu, njihovu važnost i dosadašnje rezultate.
Na izložbi posjetitelji se mogu upoznati sa specifičnostima tih šivanih brodova putem izložbenih panoa koji tematski obrađuju cjeline (uvod, tehnika šivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, brodska oprema i analiza). Također, mogu vidjeti originalne dijelove brodske konstrukcije brodova Zaton 1 i Zaton 2, kao i dijelove brodske opreme te dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1:1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1:10.
- Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju šivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Ostatci prvog šivanog broda Zaton 1 otkriveni su 1966., a 1979. brod je dokumentiran i izvađen. Ostatci drugog šivanog broda Zaton 2 otkriveni su 1982., a 1987. brod je dokumentiran, izvađen i pohranjen u Arheološkom muzeju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godina sustavna arheološka istraživanja luke nastavljena su 2002., kada je pronađen i treći šivani brod Zaton 3, navela je autorica.
Od tada istraživanja s manjim prekidima traju sve do danas, a zadnja kampanja provedena je 2019., kada je brod Zaton 3 detaljno dokumentiran i kada je napravljen njegov 3D, stručnim rječnikom objašnjeno, georeferencirani fotogrametrijski model.
Nadalje, na izložbi se moglo saznati da su šivani brodovi jedinstveni zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šivnja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Jadrana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijeli su razvoju posebne tradicije brodogradnje kod Liburna. Brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Rimljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st., a takvi su nalazi zabilježeni i u Puli te u Poreču.
Nadalje, moglo se saznati da antički Nin (Aenona), iako se nalazi na moru, imao je svoju luku 2,5 kilometara jugozapadno na rtu Kremenjača. Zatonska luka imala je veliko značenje za ekonomiju municipija Enone. Bila je privremena postaja na ovom dijelu pomorskog puta istočne jadranske obale, između Grčke, južne Italije i sjevernog Jadrana, gdje su brodovi tražili sklonište na kraju svog putovanja ili od nevremena.
Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina prošlo je već 55 godina, a prva istraživanja proveo je Zdenko Brusić. Luka je na istočnoj, unutrašnjoj strani, imala operativnu obalu za pristajanje brodova i pretovar tereta, a funkcionirala je puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. stoljeća, intenzivno se koristila do kraja 3. stoljeća, a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. stoljeća.
Antički pisci također spominju specifičan tip histarskih i liburnskih brodova poznatih pod nazivom serilija (serilia) te način njihove gradnje.
- Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena. Od tri zatonska broda prva dva su izvađena iz mora, dok je treći još uvijek u moru i od sva tri pronađena broda, sačuvani ostatci ovog trećeg nalaze se u najboljem stanju. Brod Zaton 1 je nakon vađenja 1979. konzerviran, ali iz nepoznatih razloga njegova konzervacija nikad nije završena, a brod Zaton 2 u bazenu s vodom je na svoju konzervaciju čekao punih 27 godina, od 1987. kada je izvađen do 2014., kada se započelo s njegovim čišćenjem te 2015. i s konzervacijom otopinom polietilen-glikola.
Sva tri broda građena su na isti način, s određenim razlikama u samoj konstrukciji. Brodovi leže na kobilici koja je bila centralni dio broda od kojeg se vojevi (nizovi) šire na obje strane. Vanjska je oplata bila povezana s različito očuvanim rebrima, navela je autorica uz riječi zahvale svojim suradnicama Martini i Ivani, kao i Andrei Sardoz te cijeloj ekipi Arheološkog muzeja Istre.