Ove srijede, 15. siječnja u Centru vizualnih umjetnosti Batana, s početkom u 18 sati otvorit će se izložba fotografija autora Alda Pokrajca. Pod nazivom "Ni selo - Ni grad", autor kroz stare fotografije otrgnute od zaborava, kartonskih kutija, prašnjavih polica, privatnih zbirki i arhiva, danas mahom u vlasništvu starijih generacija, gradi svoju novu priču na način da iste prizore - obiteljske kuće, ulice, prepoznatljive objekte, sadržaje i prizore u kojima su sudjelovali stanovnici najvećeg sela u Istri, danas priča kroz objektiv svog fotoaparata.

Usporedbom starih i novih slika autor je stvorio izvrsne dokumentarne fotografije posvećene 500. obljetnici nastanka Rovinjskog Sela, koje će zasigurno postati vrijedni dokumente za neke nove, slijedeće generacije.

Najstarija fotografija iz 1922.

- Mnogim Seljanima, posebno onima koji promišljaju njegovu prošlost, 2025. je amblematična godina. Naime, pred okruglih 500 godina pred rovinjskim zidinama pojavila se veća grupa doseljenika iz zaleđa Zadra, gdje je bila granica Mletačke republike i Osmanlijskog carstva.

Progonjeni stalnim upadima Turaka u njihova sela oni su sa svojim stadima krenuli prema sjeverozapadu i dospjeli pred Rovinj koji u svojoj blizini iz pravca Kanfanara nije imao ni jedno naselje, započinje svoju fotografsku priču nekadašnji novinar Glasa Istre, Aldo Pokrajac, koji je upravo u ovom dnevnom listu, negdje baš u ovo siječanjsko vrijeme prošle godine, na blagdan sv. Antona, zaštitnika Rovinjskog Sela, objavio feljton o prošlosti i sadašnjosti naselja koji je sa 1.500 stanovnika veći od mnogih istarskih općina.

- Rovinjsko Selo ima sreću što se njegovom prošlošću dugo bavio Vjekoslav Bratulić, povjesničar Jadranskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Temeljem njegovih istraživanja Izdavački zavod JAZU-a je 1959. u Zagrebu izdao knjigu "Rovinjsko Selo, monografija jednog istarskog sela".

Uz iscrpan prikaz povijesti naselja iz objavljenih arhivskih izvora, zaključno s raslojavanjem sela nakon Drugog svjetskog rata, u prilogu knjige su na finom papiru objavljene slike Vjekoslava Bratulića iz kojih se može razaznati kakve je arhitektonske promjene doživjelo Rovinjsko Selo", kaže Pokrajac, koji se dao u potragu za drugim fotografijama iz povijesti Rovinjskog Sela, kojih, budući da je riječ o ruralnoj sredini i nema puno.

Prema autorovom mišljenju, ona najstarija fotografija koji će publika imati prilike vidjeti, kartolina je iz 1922. godine.

- Najstarija je vjerojatno jedina kartolina naselja iz 1922. godine objavljena u monografiji Marina Budicina i Danijela Načinovića "Rovinj na starim razglednicama". Značajne su fotografije Rovinjskog Sela koje se čuvaju u Povijesnom i pomorskom muzeju u Puli, posebno ona iz 1946. koja pokazuje kako je dočekana saveznička komisija za obilaska istarskih naselja. Potom su tu fotografije F. Nevesa iz 1954., ograničene na tri lokacije u Rovinjskom Selu.

Vjekoslav Bratulić je međutim svojim fotografijama prikazao ostatke prethistorijskih i antičkih lokacija, etnografskih elemenata i potom neznačajnih zgrada i veduta. Nadalje, zahvaljujući Desideriju Dazzari, foto kroničaru Rovinja i okolice, čiji doprinos dokumentiranju Rovinja nije dovoljno valoriziran, zabilježeni su događaji iz 1967. kada je otvorena prva cestovna zaobilaznica Rovinjskog Sela i otkriven spomenik žrtvama fašizma na stratištu, proplanku Velika krasa.

Dazzara je fotografski dokumentirao i otvaranje sportskog centra na mjestu zatrpane lokve Lakuverča 1977. godine, koja je bila vrelo života oko kojeg je nastalo Rovinjsko Selo, kaže Aldo Pokrajac.

Iz iste perspektive

Upravo, na trgu ovih slika/dokumenta Aldo Pokrajac obišao je sve lokacije i fotografirao kako iz iste perspektive one danas izgledaju, i na žalost ustvrdio kako su rijetki novi vlasnici sačuvali dragocjene graditeljske elemente, prvenstveno baladure i nadsvođene prostore koji su služili u gospodarske svrhe.

- U neposrednoj blizini za gradnju preskupog Rovinja, Rovinjsko Selo se ubrzano, često i stihijski širilo. To zorno pokazuje predio Vičani, neposredno iza jedinog semafora na području Grada Rovinja, gdje su nabacane kuća na kuću, zaključujući novokomponiranu s ravnim krovom koja se teško može uklopiti u tradicionalnu gradnju.

Urbanistički plan usvojen 2007. nije mogao ispraviti brojne pogreške, posebno preuske prometnice, u naravi nekadašnje kolske puteve. Tek u posljednje vrijeme konzervatori nastoje da se, barem uz središnju Ulicu Stjepana Žiže, sačuvaju pročelja koja su u razdoblju između dva svjetska rata dobivala ukrasne elemente, komentirat će novinar/fotograf, koji je snimio i zgrade koje svojom monumentalnošću i arhitektonskim rješenjima odskaču od tipičnih ruralnih kuća.

Uz fotografije, na izložbi će se naći i prve geodetske karte Rovinjskog Sela, na osnovu kojih će Pokrajac lako iznaći naziv izložbe "Ni selo - Ni grad". Jer, kako sam kaže, prateći svu ovu građu na koju je nailazio tijekom svog marljivog rada i istraživanja (iz)gradnje Rovinjskog Sela, u kojem i sam živi, ništa doli zaključka kako se Rovinjsko Selo nije definiralo ni gradom, ni selom, ne može biti točnije od onog "u sredini".

- Na osnovi istraživanja dr. sc. Alda Sošića, neumornog promicatelja povijesti geodezije, na izložbi su predstavljene i prve karte na kojima je ucrtano Rovinjsko Selo. Na prvoj iz 1620. Giovani Antonio Magini rabi naziv Vila nuova. Giovanni Valle je na svojoj karti iz 1780. ucrtao naziv Villa di Rovigno a Franjo Vjekoslav Kružić je 1871. upotrijebio naziv Rovinjsko Selo.

Prave promjene koje je doživjelo Rovinjsko Selo mogu se vidjeti na kartama Državne geodetske uprave, posebno uspoređujući prve ortofoto karte iz 1968. i najnovije iz 2023. GIS-a Grada Rovinja. Prateći svu ovu građu može se vidjeti da Rovinjsko Selo više nije ni selo ni grad, kaže Aldo Pokrajac, dodavši i da takvih hibrida između "ovog i onog" u Hrvatskoj ima još, a jedan takav je i Jastrebarsko.

Dodajmo, i kako će uz fotografije, biti izloženo i nekoliko Pokrajčevih ranije objavljenih članaka u Glasu Istre, u kojima autor piše o značajnim i zaslužnim žiteljima Rovinjskog Sela, kroz povijest sve do današnjih dana.

Povezane vijesti

• Izložba "Rovinjski opus" Bruna Mascarellija
• 8.ETNOFILm: Istraživači kao predmet istraživanja
• "Zalasci, izlasci i oblaci" na izložbi u Rovinju