HDLUI

FOTOGALERIJA / "REKVIJEM ZA LJEPOTU": Umjetničko oko će pronaći ljepotu i gdje je nitko ne vidi

| Autor: Mladen RADIĆ


Veliki skupni likovni projekt "Rekvijem za ljepotu – A requiem for beauty" svečano je predstavljen preksinoć u Galeriji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre u Puli, a ova će se izložba moći razgledati do 15. ožujka. Izloženi su radovi 68 autora i autorica od kojih se neki predstavljaju s više radova tako da je izložbena kolekcija zbilja brojna. Posebnost ove izložbe je što se na njoj predstavljaju umjetnici iz cijele Hrvatske, dakle ne samo iz Istre i ne samo članovi HDLU-a Istre.

Umjetnički iskorak kao poticaj

Izložbu je otvorio njen kustos Milan Marin, ujedno i predsjednik HDLU-a Istre koji se zahvalio svima koji ih podržavaju a to su u prvom redu Grad Pula, Istarska županija, Turistička zajednica Pule, TZ grada Umaga, Grad Umag i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Zahvalio se i svim autorima koji su se odazvali na natječaj za ovaj tematski projekt HDLU-a Istre, sugeriravši da će oni čiji radovi nisu mogli biti izloženi imati priliku prijaviti se na neki od narednih projekata, s obzirom da je ovo tek prvi ovakav projekt HDLU-a Istre u ovoj godini.

Milan Marin je od 80 pristiglih prijava izložio radove sljedećih autora: Lene Kramarić, Snježane Novotny, Josipe Čamber, Mie Vučić, Andreja Zbašnika, Nevije Cvitko, Hede Gaertner, Marcusa Fernanda, Ninija Cinottija, Elvisa Bertona, Vesne Špoljar, Bernarda Teklića, Tina Dragutina Đurana, Igora Gustinija, Vere Kos Paliske, Mariane Ban, Đurice Ciganovića, Jasenke Smrekar, Daria Jurjevića, Lade Luketić, Ljiljane Tršan, Mladena Milotića, Libera Kokotovića, Adele Kokotović, Jadranke Štimac, Sanje Pribić, Ingrid Družeta, Ljiljane Vlačić, Ana-Marije Smoljanec, Slavice Marin, Marine Perković, Davora Klimana, Tanje Pećanić, Mirne Bartolić, Damira Facana-Grdiše, Nikole Ražova, Nenada Jalšoveca, Emanuele Santini, Slađanka Dragojevića, Mirte Savani Profeta, Sanje Pereša Macuka, Silvije Golja, Nataše Ač, Branke Dubovac, Mirjane Matić, Tomislava Brajnovića, Dorie Valković, Koraljke Jukić, Celestine Vičević, Lee Labrović, Denisa Sardoza, Jelene Martinović, Sande Anderlon, Mercedes Bratoš, Mirjane Tomašević Dančević, Marine Sršen, Ivanke Ruk, Silvane Konjevoda, Eugena Borkovskog, Davorke Borić, Saše Jantoleka, Matilde Zanini, Jadranke Ostić, Branka Gulina, Branke Legović, Branka Kolarića, Breze Žižović i Ivne Bruck.

- Ovaj projekt je zamišljen da umjetnici na jedan suvremen način priđu intrigantnoj temi kao što je ljepota. Ljepota je kroz povijest uvijek bila predmet razmatranja svih velikih mislilaca koji su se bavili poviješću umjetnosti i filozofijom. Stoljeće koje je iza nas je zapravo detroniziralo ljepotu na jedan vrlo moćan način, zato što je umjetnost ta koja krči putove i ide u svim pravcima bez obzira na nekakve konvencije, kazao je Milan Marin objasnivši da je nekada portret morao biti od nekog kralja ili cara da bi se smatrao umjetničkim djelom. "Nije važno što je uprizoreno nego na koji je to način ostvareno", ističe Marin koji je zbog toga u inicijalnom tekstu ovog projekta napomenuo autorima da se potrude napraviti iskorak iz svojih uobičajenih putova i pokušati pronaći ljepotu tamo gdje je inače oko ne vidi. "Obično oko nije nevino, ono gleda kroz filter emocija. Mi vidimo ono što želimo vidjeti, mi tražimo ljepotu u onom što se nama svidi. Umjetničko oko je drugačije, ono će pronaći ljepotu i gdje je nitko ne vidi", istaknuo je Milan Marin otvorivši preksinoć izložbu.

Bogatstvo stilova i tehnika

Izložba nije bogata samo brojem umjetnika i radova koji su izloženi nego i donosi bogatstvo stilova i tehnika kojima su se autori i autorice služili da bi realizirali svoj rad i dočarali svoju ideju. Stoga osim slika postav uključuje npr. i jednu bocu ili malo zemlje te druge tehnike zbog čega cijela izložba djeluje prilično ne-uniformirano.

Kako kaže Milan Marin, suvremena umjetnost ima taj heterogeni pristup umjetničkom radu, umjetničkom predmetu i nema više nekog posebnog stila. "Današnji umjetnici imaju gotovo potpunu slobodu u izboru medija, teme, načina slikanja, metafore, izraza i stila tako da je to odličan pokazatelj što se događa na našoj i svjetskoj likovnoj sceni", zaključuje Milan Marin.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter