U Umagu održano predavanje "Klape i klapsko pjevanje u Istri"

Mješoviti pjevački zbor Korona iz Umaga (Snimio Zvonimir Guzić)

U Gradskoj knjižnici Umag, magistar glazbe Branislav Ostojić održao je predavanje "Klape i klapsko pjevanje u Istri". Klapsko pjevanje tradicionalni je oblik višeglasnog pjevanja koji potječe iz Dalmacije. Obično ga izvodi skupina pjevača, tzv. klapa, a karakterizira ga harmonično pjevanje bez instrumentalne pratnje. Glavne teme su ljubav, more i svakodnevni život u primorskim krajevima. Klapsko pjevanje upisano je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, čime je potvrđena njegova vrijednost i važnost za očuvanje hrvatske glazbene tradicije. Danas se klapska glazba izvodi diljem svijeta, a postoji i moderna verzija s instrumentalnom pratnjom.

Branimir Ostojić (Snimio Zvonimir Guzić)

Klapsko pjevanje, kao tradicionalni oblik višeglasnog a cappella pjevanja, svoje je prve oblike u Dalmaciji dobilo sredinom 19. stoljeća. U to su vrijeme klape spontano nastajale u malim dalmatinskim gradićima i na otocima, okupljajući pjevače koje su povezivali ljubav prema pjesmi, druženje i prijateljstvo. Pjevalo se u konobama, na trgovima i uskim ulicama, a s vremenom je klapsko pjevanje postalo simbol dalmatinske, a kasnije i šire mediteranske glazbene baštine.

Prve klape

- Po uzoru na dalmatinske klape, tijekom 20. stoljeća i u Istri se počinju osnivati prve klape. Najstarija među njima, klapa Medulin, osnovana je 1960. godine, a zatim su slijedile klape u Marušićima (Kornarija, 1977.), Umagu (Lungo mare, 1992.), Buzetu (Pinguentum, 1994.), Puli (ženska klapa Teranke, 2002.), Motovunu (Motovun, 2003.) i Rovinju (Valdibora, 2005.), kao i u drugim manjim istarskim mjestima. U početku su istarske klape izvodile dalmatinske narodne pjesme u klapskim obradama, no već početkom 1980-ih njihov se repertoar počinje prilagođavati istarskom glazbenom izričaju. Tradicionalne istarske pjesme postupno se harmoniziraju za klapsko izvođenje, a skladatelji poput Stipišića-Delmate, Frlete, Prašelja, Kaplana, Brajkovića i Popovića doprinose stvaranju novih pjesama temeljenih na specifičnim glazbenim idiomima Istre, rekao je Ostojić napomenuvši da su klapske pjesme u Istru došle postupno, vraćanjem kući istarskih mladića nakon služenja vojnog roka u Dalmaciji gdje su čuli klapsko pjevanje i izvodeći slične pjesme u svome rodnom kraju.

Ženska klapa Teranke Pula (Snimio Zvonimir Guzić)

Danas je klapsko pjevanje u Istri duboko ukorijenjeno, s brojnim aktivnim klapama i redovitim susretima koji okupljaju zaljubljenike u ovu tradiciju. Posebno značajnu ulogu imaju kulturne manifestacije i koncerti koji promiču klapsku pjesmu kao dio bogate istarske i mediteranske glazbene baštine.

- Riječ klapa (tal. capulata) potječe iz sjevernotalijanskog tršćanskog dijalekta, a označava skupinu ljudi, koje prije svega povezuje prijateljstvo te ljubav prema pjesmama i pjevanju. Proučavajući materijale o pjevanju i ljudskom glasu, pronašao sam da se u Brtonigli koristila riječ klapazzina. Pretpostavlja se da se tu radi o umanjenici, odnosno o maloj klapi, rekao je Ostojić o porijeklu riječi klapa istaknuvši da se radi o sastavu od osam do deset pjevača, koji pjevaju četveroglasno.

Ostojić je istaknuo kako su zbog klapskog pjevanja najviše stradali zborovi koji nisu mogli ekonomski parirati pjevačkim skupinama s manje članova.

- Sredinom prošlog stoljeća u Istri su se osnivali pjevački zborovi, no mnogi su ubrzo prestajali s radom, dijelom zbog ekonomske situacije, a dijelom zbog sve jačeg nametanja klapskog pjevanja, koje u Istri nema duboke korijene. S vremenom su se zborovi gasili, dok su klape postajale sve brojnije, i to zbog nižih troškova za općinske proračune te veće privlačnosti publici. Česta medijska prisutnost klapa dodatno je potisnula tradicionalno zborsko pjevanje, iako ono u Istri ima znatno dulju povijest, rekao je magistar glazbe koji je istaknuo i neke bitne razlike između dalmatinskog i istarskog načina pjevanja.

Prilagodba

- U Istri se klapska pjesma s vremenom prilagođavala lokalnom glazbenom izričaju, no ta praksa ostaje upitna među etnomuzikolozima. Istarska ljestvica, karakteristična po specifičnim intervalima, teško se može harmonizirati na dalmatinski način, budući da istarska glazbena tradicija počiva na jednoglasnom i dvoglasnom pjevanju "na tanko i debelo". Ovo jedinstveno dvoglasje tijesnih intervala, specifično za Istru i Hrvatsko primorje, 2009. godine upisano je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, dok je klapsko pjevanje na isti popis dodano tek 2012. godine, istaknuo je Ostojić.

Ženska klapa Fortuna HKD Istra iz Pirana (Snimio Zvonimir Guzić)

U nastavku predavanja profesor se dotaknuo i klapskih festivala, prošavši kroz životopis poznatijih istarskih klapa koje svoju dugovječnost zahvaljuju glazbenim entuzijastima kojih ima gotovo po svim gradovima i naseljima.

Gosti "klapske večeri" u umaškoj Gradskoj knjižnici bili su ženska klapa Fortuna HKD Istra iz Pirana te mješoviti pjevački zbor Korona iz Umaga, uz izniman doživljaj.