Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije već devetu godinu prati koncentraciju alergene peludi u gradu Puli, šestu godinu u gradu Pazinu, petu godinu u gradu Labinu i treću godinu u gradu Poreču. Programi praćenja u navedenim gradovima financirani su od strane Istarske županije. Postojeći uzorkivači, postavljeni u gradovima Puli, Poreču i Labinu obuhvaćaju alergene biljke mediteransko-litoralnog odnosno obalnog pojasa, dok u Pazinu obuhvaća alergene biljke mediteransko-montanog, odnosno brdskog pojasa.

Postavljanjem uzorkivača na različite vegetacijske pojaseve dobila se kompletnija slika koncentracije i vrsta alergenih biljaka Istarske županije.

Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost, odnosno pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije alergenih biljaka. Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu, određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori kao što su temperatura, vlažnost i vjetar. Onečišćenje zraka u urbanim sredinama uvjetuje trend porasta oboljelih od alergijskih bolesti. Procjenjuje se da danas između 10 i 50 posto svjetske populacije boluje od alergijskih bolesti, dok u našoj zemlji taj postotak iznosi od 7 do 10 posto stanovništva koje boluje od peludnih alergija.

Peludna sezona za područje Istarske županije započinje već u siječnju cvjetanjem biljaka iz skupine drveća: čempres, lijeska i joha. U narednim mjesecima im se pridružuju topola, vrba, brijest, hrast, bor, grab, breza, jasen i maslina. Trenutno je pelud čempresa prisutna u zraku u visokim koncentracijama te kod većine alergičnih osoba uzrokuje simptome. Nastavni zavod za javno zdravstvo svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku za područje Pule, Pazina, Labina i Poreča. Na stranicama Zavoda (www.zzjziz.hr) objavljuju se podaci o prisutnosti alergene peludi odnosno peludna prognoza i kalendar.

Nakon svake godine praćenja peludi u zraku za navedene gradove Nastavni zavod izrađuje i distribuira preventivne i edukacijske peludne plakate i kalendare. Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza. Povezanost s Europskom bazom podataka koncentracija peludi omogućuje uvid u peludnu prognozu alergičarima diljem Europe, prvenstveno gostima koji posjećuju turistička središta u Istarskoj županiji, pružajući im kompletan pregled koncentracije alergene peludi u mjesecima najjače alergenosti što se događa tijekom proljeća i ljeta.

Primjer peludnog kalendara za grad Poreč

Peludni kalendar daje podatke o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste u određenom razdoblju. Peludni se kalendari razlikuju u područjima koja imaju znatnije klimatske razlike. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergija što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja. Kod tih je bolesti važno započeti s liječenjem jedan do dva tjedna prije očekivanog početka cvatnje.

U slučaju znatnijeg odstupanja od uobičajenih vremenskih prilika, primjerice neuobičajeno toplog ili hladnog vremena, mogu se očekivati pomaci u peludnom kalendaru, odnosno ranija ili pak zakašnjela cvatnja. Ključni podatak za izradu peludnog kalendara je određivanje početka, duljine i završetka otpuštanja peludi svake pojedine biljne vrste, roda i porodice što se postiže kontinuiranim praćenjem koncentracija peludi u zraku na mjernoj postaji. Peludni kalendar se izrađuje za peludnu sezonu i razlikuju se od godine do godine, obzirom na vremenske prilike. Meteorološki parametri koji najviše utječu na dinamiku pojave peludi u zraku su temperatura i oborine. Naglo zatopljenje potaknut će početak stvaranja i otpuštanja peludi u atmosferu, a u vrijeme oborina gotovo da ga i neće biti u zraku.

Polinacijska sezona definira se kao prvi dan u kojem je zabilježena koncentracija najmanje jednog peludnog zrnca u metru kubnom zraka, za kojim slijede uzastopni dani u kojima je koncentracija veća od toga. Kraj polinacijske sezone definira se kao prvi od pet uzastopnih dana bez peludnih zrnaca u zraku.

Sezona polinacije u gradu Puli, Pazinu, Labinu i Poreču započinje početkom siječnja, ovisno o početku vegetacijskog razdoblja biljaka i meteorološkim parametrima te traje do kraja godine.

Razvrstamo li biljne vrste u skupine drveće, trave i korovi, u prva tri mjeseca u zraku Pule, primjerice, nalazimo isključivo pelud drveća, u ožujku se pojavljuje pelud korova, dok se u travnju pojavljuje pelud trava. Od svibnja do listopada apsolutno dominira pelud korova, od kojih je najopasnija pelud ambrozije i crkvine. U studenom se pojavljuje pelud čempresa koja u veljači i ožujku dostiže svoj vrhunac. Slijede peludi topole, lijeske, johe, jasena i bora. Drveće koje cvate od veljače do svibnja otpušta velike količine peludi koje u zraku dosežu visoke i vrlo visoke koncentracije. U Poreču, Pazinu, Labinu ta razdoblja u kojima dominiraju pojedine biljke se donekle razlikuju, no svi se podaci mogu pronaći u objavljenom peludnom kalendaru za ovu godinu. (Sadržaj nastao u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• S trećim analizatorom peludi u Labinu pokrivena cijela Istra
• UPOZORENJE: Alergičarima prijeti pelud maslina i korova
• Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije: Onečišćenje zraka u urbanim sredinama uvjetuje trend porasta oboljelih od alergijskih bolesti