Zaoštravanje vojnih i političkih prilika u Ukrajini započeto ruskim priznavanjem separatističkih pokrajina Donjeck i Lugansk te ulaskom vojske u ta područja, moglo bi utjecati i na hrvatski turizam i poslove koje tvrtke iz Hrvatske imaju u toj zemlji. U ovom trenutku nitko ne zna hoće li sukob biti proširen, odnosno hoće li Rusija doista napasti Ukrajinu, ili će ostati ograničen na pripajanje spornih teritorija.

Ivica Pirić, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj, kaže da nitko nije očekivao ovakav razvoj događaja.

- Ipak, nije došlo do eskalacije sukobe, dogodilo se priznanje dvaju proruskih pokrajina, ali najbitnije je da su izostali širi sukobi. Ostane li na tome, turizam neće biti oštećen, možemo računati i na goste iz Ukrajine. Dođe li do većeg rata, osjetit će se posljedice, smatra Pirić.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kaže da je prerano za procijene o šteti za hrvatski turizam.

- Još uvijek je prerano za procjene, sve ovisi u kojem će pravcu sukobi ići. Sigurno da niti jedna takva situacija nije dobra jer svaka ratna situacija odvraća od putovanja, bez obzira jesi li izravno ugrožen ili je to daleko. Ljudi se brinu za svoje budžete, obitelji i sudbinu. Ali, od pojave covia sve je prisutniji last minute booking i u sljedećim tjednima moći ćemo procijeniti utjecaj ukrajinske krize na turističku sezonu. Ako eskalira, neće biti dobro, ali ako bude u ograničenim okvirima negativan utjecaj neće niti previše snažan, kaže Ostojić.

- Posljednjih godina nije bilo mnogo ruskih turista, njihov izostanak može se pribrojiti limitiranim štetama, ali postoje druga tržišta koja to mogu nadoknaditi. U ovom trenutku situacija ne izgleda dobro, no ne mora izaći loše za nadolazeću situaciju. Mi računamo i na Ukrajince kao potencijalnu radnu snagu, no kroz nekoliko tjedana više ćemo vidjeti potencijalne posljedice tog sukoba, napomenuo je direktor HUT-a.

Politički analitičar Davor Gjenero slaže se da nema mjesta panici, ali da bi posljedica moglo biti.

- Teško je procijeniti koliko će utjecati konkretno na turizam, na cijene goriva i koliko će turisti imati prostora za putovanja. Hrvatska je u dobroj poziciji kao autodestinacija za turizam. Politički gledano, dobro je da smo na euro-atlanskoj strani, smatra pak Gjenero.

- U slučaju zaoštravanja krize do koje može doći imati ćemo pad gostiju s ruskog tržišta, što je vidljivo još od uvođenja vize u sezoni 2014. godine, ali neće biti ni povratka američkih turista, čemu se nada Dubrovnik, jer se građani SAD neće lako odlučivati na ljetovanje u Europi. Dakle, bit će utjecaj na turizam, ali neće biti dramatično. Dramatičnija će biti promjena ekonomske situacije u EU-u koja će biti lošija, nego mogući rat u Ukrajini. Turisti se, naime, sve više odlučuju na kratke odmore i skraćene boravke, što je prvo što se počne rezati kod pada kućnog budžeta. Osim toga, struktura potrošnje u našem turizmu se promijenila, prije svega u Istri i na Kvarneru, što bi se moglo primijetiti izostanu li bogatiji gosti primjećuje Gjenero.

Počasni konzul Pirić nada se da neće biti posljedica za biznis s Ukrajinom.

- Ostane li na sadašnjem stanju, neće biti velikih posljedica ni za naše poslovne ljude koji u Ukrajini rade veliki posao, a ni za turizam. Kod nas dolazi dosta ukrajinskih turista, a planiramo i otvaranje ureda Turističke zajednice u Kijevu. Doduše, ako sukob eskalira, ne možemo govoriti ni o poslu, ni o radnoj snazi, ni o turistima, ističe Pirić.

Podsjeća da su veze Ukrajine i Hrvatske dobre i duboke.

- Doveo sam 1.500 djece iz Ukrajine na rehabilitaciju u Hrvatsku. To su djeca izbjeglica čiji je u roditelji bili okrenuti i prema Ukrajini i prema Rusiji. Nismo radili nikakvu razliku između njih, imamo mnogo prijatelja i u Rusiji. Volio bih da prevlada mudrost i pamet i da se pronađe rješenje za problem koji postoji još od 2014. godine. Sukob nikome nije ništa dobro donio, zaključio je Pirić.

Povezane vijesti

• Rusija bi mogla prekinuti diplomatske odnose s Ukrajinom
• DENIS IVOŠEVIĆ, novi-stari direktor TZ-a Istarske županije: "Razradili smo četiri scenarija za rat u Ukrajini. O četvrtom ne želimo ni misliti"
• Učestale dojave o bombama u trgovačkim centrima nisu zaobišle ni Istru. Saznajemo što bi moglo stajati iza toga